Vlade evropskih zemalja finansiraju inovacije u medijima, a ne poslušnost

Transformacija medijskog krajolika u Evropi, koja je počela već krajem prošlog veka, u protekloj deceniji se ubrzala, preneo je portal media.ba.

Nove tehnologije, novi konkurenti i (kao rezultat toga?) novo ponašanje medija, poremetili su stari poredak i promenili pravila igre, prenosi portal media.ba. .

Politike su, generalno govoreći, sporo reagovale. Vlade su se – kao što im i dolikuje – nerado mešale u pitanja medija. No s druge strane, svedočili smo slabljenju naprednih medijskih ekosistema u evropskim zemljama. Možda čak i do tačke kada nezavisno izveštavanje više nije važan deo demokratskog sistema. Novinarstvo se mora redefinisati kako bi ispunilo svoju ulogu nadzornika institucija i organizacija. 

Pitanje je hoće li, i kako, vlasti uopšte pomoći?

U nastojanju da se uoče primeri najboljih praksi u oblasti transparentnosti finansiranja medija, transparentnosti procesa, svrhe i kriterijuma javnog finansiranja, dalo se zaključiti da je način na koji evropske vlade finansiraju medije daleko od transparentnog. Naravno, vlade rade prema budžetima koji su objavljeni, ali u mnogim zemljama bi trebalo uložiti veliki trud da se sazna tačan iznos novca kojim se, na ovaj ili onaj način, subvencionišu mediji. Na primer, ponekad se podrška “krije” u merama kao što su sporazumi sa državnim poštanskim službama.

Analiza nekih od najboljih primera osiguravanja nezavisnosti odlučivanja u državnim politikama i praksi finansiranja medija, evolucije medijskih tržišta i razvoja na polju novinarskih inovacija i medijskih politika u devet evropskih zemalja, pokazala je da se koriste različiti instrumenti za promovisanje medijskih inovacija. Te razlike se mogu objasniti političkom, kulturnom i socioekonomskom istorijom i strukturom tih zemalja.

Jasno je da ne postoji univerzalno rešenje. Istraživanje je pokazalo da se vlade svih analiziranih zemalja (Belgija, Finska, Nemačka, Italija, Portugal, Španija, Švajcarska, Holandija i Velika Britanija) suočavaju s dilemom treba li se mešati u pitanja koja se tiču novinarstva jer se plaše da će ugroziti novinarsku nezavisnost.

Analizu medijskih politika devet evropskih zemalja možete preuzeti na portalu media.ba.

Tagovi

Povezani tekstovi