Bodovanje medijskih projekata na osnovu izrečenih mera Saveta za štampu nije uticalo na broj žalbi podnetih ovom samoregulatornom telu

Savet za štampu

Ocenjivanje medijskih projekata na osnovu toga da li je i koliko mera mediju izrekao Savet za štampu u prethodnoj godini, te da li je medij ove mere objavio, na rad ovog Saveta nije uticao, rekla je za Udruženje novinara Srbije (UNS) generalna sekretarka Saveta za štampu Gordana Novaković.

 

Nije se, kako ona kaže, u odnosu na prethodnu godinu povećao ni broj zahteva Savetu za štampu za ovim informacijama od strane organa koji raspisuju konkurs, niti se bitno promenio ni broj žalbi upućenih Komisiji za žalbe Saveta za štampu, a čije odluke sada imaju uticaja na ocenu projekata.

 

„Nema bitne razlike u broju žalbi Savetu, u okviru je proseka. U ovoj godini, do danas, pristigla je 51 žalba, u 2023. godini 125, 2022. godini 85, a u 2021. godini 110 žalbi“, zaključuje ona.

 

Godišnje od 70 do 90 zahteva, manji broj medija za koje se traže podaci

 

Gordana Novaković za sajt UNS-a kaže da od državnih organa, odnosno organa lokalne samouprave koji raspisuju konkurse za projektno sufinansiranje proizvodnje medijskih sadržaja, poslednjih nekoliko godina Savet dobija između 70 i 90 zahteva godišnje.

 

Svaka od tih lokalnih samouprava podatke traži za medije koji su se prijavili na konkurs.

 

„Ove godine smo dobili 73, prošle 80 zahteva loklanih samouprva, ali je broj medija za koje se traže podaci manji – 854 ove godine, a 1409 prošle“, kaže ona.

 

Novaković ističe da joj je poznato da je „Ministarstvo uputilo predstavnike lokalnih samouprava da podatke mogu da izimaju sa sajta Saveta za štampu, odnosno da ne moraju da nam šalju zahteve“.

 

„Ali, nemam nikakvu informaciju da li i koliko često to rade“, ističe ona.

 

Na pitanje UNS-a da li Savet za štampu, nakon što im dostavi podatke, ima uvid u konačno bodovanje projekata i vodi li evidenciju da li su svi oni koji su raspisali konkurs i dobili podatke o kršenju Kodeksa od Saveta, Novaković kaže da „nemaju nikakav uvid u bodovanje“.

 

„Mi nemamo ni informacije o tome ko je sve raspisao konkurs. Takođe, kao što sam navela, neki od njih sigurno uzimaju informacije sa sajta, a ne traže ih od nas“, kaže ona.

 

Šta je predvideo Zakon o javnom informisanju i medijima

 

Zakon o javnom informisanju i medijima (ZJIM) koji je stupio na snagu početkom novembra prošle godine prvi put je predvideo da se pri ocenjivanju projekata proizvodnje medijskih sadržaja iz oblasti javnog informisanja u obzir uzimaju i eventualne mere koje su mediju izrečene od strane Saveta za štampu.

 

ZJIM u članu 24. predviđa da se projekat ocenjuje, između ostalog, prema meri u kojoj se medij putem koga će biti realizovan projekat pridržava profesionalnih i etičkih standarda.

 

Ova mera, navodi se u ZJIM, dokazuje se pribavljanjem podataka od Saveta za štampu da u godini koja prethodi konkursu nije donet akt ovog samoregulatornog tela – za štampane i onlajn medije, a kojima je utvrđeno da je konkretni medij prekršio Kodeks novinara Srbije.

 

Ako je mera izrečena, precizira se, uzima se u obzir težina povrede i broj izrečenih mera, kao i ponašanje nakon izrečene mere, što se takođe dokazuje na osnovu podataka nadležnog samoregulatornog tela.

 

Pravilnik o sufinansiranju projekata za ostvarivanje javnog interesa u oblasti javnog informisanja, usvojen nakon ZJIM, propisao je da se projekti ocenjuju u skladu sa bodovnom listom, a kada je reč konkretno o ocenama u vezi sa merama Saveta za štampu, projekti mogu dobiti od 0 do 15 poena.

 

Maksimalni broj poena koje jedan projekat može dobiti po svim osnovama je 100.

 

Komisiji stiglo 125 žalbi tokom prošle godine – 40 odluka o prekršaju Kodeksa

 

U izveštaju o radu Saveta za štampu za 2023. godinu, godinu koja se uzima u obzir prilikom ocene medijskih projekata u ovoj godini, navodi se da je „Savet za štampu je od januara do decembra 2023. godine primio 125 žalbi, što je znatno više nego prethodne godine, kada su stigle 84 žalbe“.

 

„Medijacijom je rešeno 20 žalbi, Komisija je razmatrala 66, dok su ostale ili odbačene jer nisu ispunjavale formalne uslove ili je podnosilac odustao od žalbe“, piše u Izveštaju.

 

Komisija je, navodi se, u 26 slučajeva odlučila da Kodeks nije prekršen, a u gotovo svim slučajevima (40, prim.nov.) kada je doneta odluka o prekršaju Kodeksa, bilo je prekršeno više tačaka Kodeksa.

 

Po podacima Saveta za štampu, 40 odluka Komisije o prekršaju Kodeksa odnosi se na 21 medij, što znači da su pojedini mediji Kodeks kršili više puta.

 

Izvor: UNS

Tagovi

Povezani tekstovi