Konstruktivno novinarstvo gleda napred

Konstruktivno novinarstvo nije novi fenomen i mnogi ga upoređuju sa kvalitetnim novinarstvom koje je postojalo oduvijek. Međutim, stvari nisu baš tako jednostavne i konstruktivno novinarstvo se danas razlikuje od tradicionalnog novinarstva fokusiranog na konflikt, ali i od istraživačkog novinarstva koje se fokusira na to da otkrije ko je krivac i zašto.

Prošlog desetljeća su novinari, akademski i medijski radnici počeli detaljnije da istražuju pojam konstruktivnog novinarstva i do danas su uspjeli u potpunosti konkretizirati njegov koncept.

Prvi doktorski rad o konstruktivnom novinarstvu je napisan relativno nedavno – 2015. godine u Sjedinjenim Američkim Državama, dok ga Institut za konstruktivno novinarstvo Univerziteta Aarhus u Danskoj pomno istražuje i promoviše od 2017. godine, kada je i otvoren.

„Konstruktivni institut“ definira konstruktivno novinarstvo kao odgovor na rastuću tabloidizaciju, senzacionalizam i tzv. „negativity bias“ u medijima današnjice, odnosno činjenicu da negativne vijesti imaju veći emocionalni i psihološki efekat kod čitatelja i gledatelja, nego vijest koja je neutralna ili pozitivna.

Još jedna definicija ovog instituta je i da „konstruktivno novinarstvo nastoji da omogući javnu debatu ne samo oko važnih problema, već i oko mogućih rješenja za poboljšanje kvalitete i tona javnih debata“, te ga nazivaju „novinarstvom za sutra“.

Mnogi mediji danas su fokusirani na prošlost, sukobe i negativnosti i to je apsolutno neophodno činiti, ali postoje načini za izvještavanja koji su produktivniji, gledaju ka budućnosti i to je upravo ono na što konstruktivno novinarstvo stavlja akcenat. Bazu ove vrste novinarstva čine tri stuba:

1. Fokus na rješenja

U medijskom sadržaju konstruktivnog karaktera ne izvještava se samo o problemima, nego se istražuju i prikazuju moguća ili postojeća rješenja za određeni društveni problem. To ne znači da se problemi ignorišu ili izbjegavaju, ali oni nisu u fokusu priče. U fokusu su reakcije i pokušaji građana, države ili lokalne zajednice da taj problem riješe.

2. Detaljno izvještavanje

Konstruktivno izvještavanje je izvještavanje iz svih mogućih relevantnih uglova s ciljem prikazivanja cijele istine, koliko god ona komplikovana bila. Često se smatra da publika neće razumjeti priču, da je svaka dodatna riječ suvišna, te da je treba što više pojednostavniti i skratiti, jer će onda biti bliža publici. Međutim, publika je svjesna da problemi i događanja u društvu nisu crno-bijeli i da je realnost skoro uvijek komplikovana. Takvo bi onda trebalo biti i konstruktivno medijsko izvještavanje, jer samo kao takvo ono pruža pravu sliku društva.

3. Promocija demokratske diskusije ili razgovora

Treći stub se odnosi na podsticanje javne debate u koju su uključeni i članovi lokalne zajednice. Problem u društvu postoji, ali „Šta sad?“ i „Kako dalje?“. U ovom smislu konstruktivno novinarstvo ne stavlja naglasak samo na „bitne“, odnosno „važne” donosioce odluka i političare kao sagovornike, nego i na obične građane i građanke kojima se treba dati riječ i mogućnost da budu aktivni u svojoj zajednici. Na taj način ih inspirišu da isto i urade.

Mnogi smatraju da je konstruktivno novinarstvo nešto kao „feel good“ pozitivno novinarstvo i izvještavanje isključivo o pozitivnim stranama priče. Međutim, to nije tačno. Ova vrsta novinarstva nipošto nije izvještavanje o tome kako je jedna mlada djevojka pobijedila na televizijskom talent show-u u pjevanju i tako se spasila iz siromaštva. Konstruktivno izvještavanje je izvještavanje o tome zašto se Finska uspješno izborila sa pandemijom korona virusa i šta druge države mogu naučiti iz toga. To ne znači da je priča o talentovanoj djevojci loše novinarstvo, ali ona nije konstruktivna, jer ne nudi primjenjivo rješenje za druge osobe koje su također siromašne. Talenti su rijetki i samim tim nije svako dovoljno muzički talentovan da može riješiti svoj problem. To su individualne priče koje su vrijedne pričanja, ali ne spadaju pod konstruktivno novinarstvo.

Zašto je konstruktivno novinarstvo važno?

Danas većina ljudi gaji pogrešnu sliku o svijetu i pretpostavlja da je realnost mnogo gora nego što zapravo jeste. To vjerovatno uključuje i vas. Razlog: mnogi se češće fokusiraju na konflikte, probleme i negativnosti nego na pozitivne događaje, što je tzv. „negativity bias“. Ukoliko uradite Gapminder test sigurno ćete u većini odgovora pogriješiti. Ali pogrešni odgovori neće vas učiniti drugačijima od ostalih, nego upravo suprotno. U prosjeku 80 posto ljudi ima veoma loše rezultate na ovom testu, naročito oni iz bogatih zapadnih zemalja.

Konstruktivno novinarstvo je tu da razbije upravo takve pogrešne slike o realnosti i evo zašto je ono, pored toga, danas bitnije neko ikad:

• Zato što sve više ljudi širom svijeta izbjegava vijesti

Prema rezultatima istraživanja Reuters instituta postotak osoba koje izbjegavaju vijesti je u porastu. Njihovo istraživanje iz 2017. godine je pokazalo da 29 posto ispitanika često ili ponekad izbjegava vijesti. Taj postotak je 2019. godine porastao na 32. Najčešći odgovor na pitanje zašto ih izbjegavaju je bio „Zato što negativno utiču na moje raspoloženje“ (58 posto) i „Osjećam se bespomoćno“ (40 posto), dok je više od trećine ispitanika kao razlog navelo da ne mogu biti sigurni da je medijski sadržaj prava istina. Istaživanje je provedeno u 38 zemalja sa 75 hiljada ispitanika.

Jedina zemlja regiona koja je bila uključena u gore navedenu studiju od prije dvije godine je Hrvatska, koja je ujedno odnijela i prvo mjesto kada je u pitanju broj osoba koje izbjegavaju vijesti – njih čak 56 posto.

• Zato što publika želi konstruktivno novinarstvo

Konstruktivno novinarstvo može pomoći da se ponovo pridobije upravo ova publika, te da građani vrate povjerenje u medije i novinare.

Studija koju je u Sjedinjenim Američkim Državama sprovela grupa „Smith Geiger“ za „Solutions Journalism Network“ u septembru 2020. godine pokazala je da većina korisnika preferira izvještavanje orijentisano na rješenja. Pored toga, ispitanici iz šest gradova su izjavili da imaju više povjerenja u medije kada oni izvještavaju o rješenjima i da ih priče o rješenjima češće inspirišu da postanu aktivni u svojim lokalnim zajednicama.

Kako izgleda konstruktivno izvještavanje?

Posljednjih nekoliko godina sve je više konstruktivnog medijskog sadržaja širom svijeta i to u različitim formatima: od podcasta, preko Instagram postova, do videa i tekstova. Donosimo naš izbor:

„Planet A“ i „On the Green Fence“ Deutsche Wellea

Deutsche Welle, medijska kuća koja je fokus na rješenja pri izvještavanju zapisala i u svoju „Misiju i viziju“, ima nekoliko projekata kada je u pitanju konstruktivno novinarstvo. Jedan od njih je YouTube kanal na engleskom jeziku pod nazivom „DW Planet A“, čija je glavna tema zaštita životne sredine. U video formatu od 10 do 15 minuta se istražuju i upoređuju različita rješenja za već poznati problem. U jednoj od prvih epizoda bave se time koje je biljno mlijeko najbolje za okoliš. Detaljno istražuju sve pozitivne i negativne strane svakog napitka.

Uzimajući u obzir nedavne poplave u Njemačkoj, producirali su i video o tome šta ova država može naučiti od jedne siromašne zemlje pod nazivom: „Kako je Bangladeš pobijedio Evropu u spašavanju života“.

„Našu okolinu uništavamo alarmantnom brzinom. Ali to ne mora da bude tako! Svakog petka ćemo pružiti globalni pogled na to kako se možemo izvući iz ovog nereda”, stoji u opisu ovog YouTube kanala.

Pored toga, na Deutsche Welleu ćete pronaći i podcast „On the Green Fence“ ili „Na zelenoj ogradi“ o istoj temi. Ovog puta se radi o ličnom putovanju reportera Neila Kinga koji „sjedi na zelenoj ogradi“ i istražuje kompleksne okolišne teme iz različitih uglova i pokušava pronaći najbolja rješenja za sebe.

„Reasons to be Cheerful“

“Mi pričamo priče koje otkrivaju da postoji iznenađujuće veliki broj razloga da se osjećate veselo. Mnogi od ovih razloga dolaze u obliku pametnih i dokazanih rješenja za najhitnije svjetske probleme. Ovdje smo da vam ispričamo neke od njih”, stoji pored ostalog u opisu internet stranice „Reasons to be Cheerful“. Tamo ćete pronaći različite članke o dobrim rješenjima koja se mogu replicirati i u drugim zemljama i zajednicama. Jedan od njih je “Kako funkcioniše sistem željeznica za slabovidne osobe u Holandiji“ u kojem se detaljno opisuje na koji način slijepe i slabovidne osobe mogu bez problema koristiti javni željeznički prevoz u ovoj zemlji.

Ova medijska kuća nastala u Sjedinjenim Državama se ne zaustavlja samo na tekstovima, nego redovno postavlja konstruktivne priče i na svoj Instagram kanal na kojem ima 32 hiljade pratitelja. U nekoliko fotografija i uz kratki tekst izvještavaju o komplikovanim pričama kao što je „Kako se obnavlja sinajska regija u pet koraka?“ ili  „Kako pustinju pretvoriti u šumu?“.

„People Fixing the World“, BBC

Još jedan video i podcast format konstruktivnog novinarstva dolazi iz Velike Britanije i nosi naziv „People Fixing the World“. BBC producira videa i podcaste sa konkretnim idejama i savjetima kako poboljšati svoj, ali i život drugih oko nas: kako samostalno reciklirati papir, kako pomoći životinjama da pređu ulicu, kako najbolje iskoristiti napuštenu i uništenu zgradu, te šta učiniti da kupljene stvari traju duže – teme su samo nekih od epizoda.

„Sjajna rješenja za probleme u svijetu. Mi srećemo ljude koji imaju ideju kako popraviti svijet i istražujemo da li njihove ideje funkcionišu“, stoji u opisu ovog zanimljivog kratkog video i podcast formata.

O vrsti konstruktivnog novinarstva – solutions journalismu čitajte ovdje.