Privedeni nemački novinar optužuje policiju Hrvatske za maltretiranje

Predstavnici hrvatske policije ćute o privođenju nemačkog novinara Sebastijana Lebera, dok premijer Andrej Plenković odjek koji je čitava priča dobila vidi kao nešto što neizbežno prati skori hrvatski ulazak u šengen zonu.

Leber je 19. novembra priveden nedaleko od Cetingrada na granici sa Bosnom i Hercegovinom. Policija tvrdi da je ušao ilegalno u Hrvatsku sa sedam migranata i pomagao im u ilegalnom prelasku granice, dok on kaže da je granicu prešao sam i da je pristupio migrantima koje je policija okružila, kada je čuo da jedno dete iz grupe plače.

 

Policija ga je prijavila za ilegalni ulazak u zemlju i pomaganje drugima u ilegalnom ulasku. Sud ga je za to delo osudio na 500 evra kazne, a za pomaganje migrantima je tužba odbačena.

 

Uredništvo berlinskog Tagesspiegela, za koji Leber radi, izneo je oceene po kojima je privođenje, šikaniranje njihovog novinara i „pokušaj kriminalizovanja nezavisnog novinarskog izveštavanja i time ograničavanje slobode štampe“ od strane hrvatske policije.

 

Hrvatsko Ministarstvo unutarnjih poslova (MUP) nije odgovorilo na upit Radija Slobodna Europa (RSE) i molbu za komentiranje navoda.

 

Što je ispričao Leber?

 

Leber se u tekstu objavljenom u Tagesspiegelu žali na “nekoliko poniženja i šikaniranja” – da mu policajci sedam sati nisu dali na WC, da mu nisu dali da se telefonom javi nemačkom veleposlanstvu, da su mu uzeli blok sa beleškama, da je pokušao zapisati broj policijskog vozila na intervenciji, ali da mu nisu dali i da ga je policajac odgurnuo.

 

Sara Kekuš iz zagrebačkog Centra za mirovne studije angažovana oko prava iregularnih migranata kaže za RSE kako je istraživačko novinarstvo u tom kontekstu izuzetno važno.

 

“To smo videli u brojnim slučajevima nezakonitog proterivanja na našim granicama, a svakako mogu istaknuti nedavne snimke Lighthouse Reportsa koje su po prvi puta pokrenule priznanje MUP-a o stvarnim događajima na granicama,” kaže naša sagovornica.

 

Uz ogradu da o svemu zna samo iz medija, komentarisala je i ovaj najnoviji slučaj.

 

“MUP je već davno izgubio naše poverenje, pa nam je tako teško verovati im i u ovom slučaju. Kada bi postojale nezavisne i učinkovite istrage, onda bismo verovali da će istina izići na videlo. Naravno, teret dokazivanja kršenja ljudskih prava ne bi trebao biti na leđima istraživačkih novinara i novinarki. Kada bi sistem funkcionisao kako treba, ovakve se situacije ne bi ni događale, a kada bi se dogodile, institucije ove zemlje, kao i nezavisni monitoring mehanizam imali bi mogućnost pratiti ovaj slučaj i sankcioniranje odgovornih osoba”, podseća Sara Kekuš.

 

Kako incident vidi premijer Plenković?

 

Premijer Andrej Plenković posetu njemačkog novinara ne vidi kao novinarsku ili humanitarnu temu, već kao deo šire političke priče uz skori hrvatski ulazak u šengensku zonu.

 

„A što se tiče napora nekih aktera – koji nisu krijumčari ni migranti – da budu tu negde oko hrvatske granice, pa nije to prvi slučaj. Ako se sećate, imali smo četiri zastupnika Evropskog parlamenta koji su nam došli šetati tu uz granicu i de fakto u dogovoru sa nekim ko je bio u BiH svedočiti o tome kako neko nelegalno prelazi hrvatsku granicu. To su – posebno u kontekstu pristupanja Šengenu – de fakto stvari na koje smo mi naučili, ali – to je tako. Ima ljudi koji se bave time,“ kazao je Plenković nakon susreta sa slovenskim premijerom Janezom Janšom, gde su teme razgovora bile i sprečavanje iregularnih migracija i hrvatski ulaz u Šengen, koji Slovenija podržava.

 

Iz uredništva Tagesspiegela nisu odgovorili na pitanje RSE da komentarišu ceo slučaj, pogotovo u kontekstu Plenkovićevog spominjanja nekih drugih, a ne novinarskih ili humanitarnih motiva njihovog novinara.

 

Ranije optužbe i snimci

 

Mediji su 6. oktobra objavili snimke mreže istraživačkih novinara Lighthouse Reports o proterivanju grupe migranata natrag u BiH, dok ih pripadnici hrvatske interventne policije palicama tuku po nogama. Radilo se o događaju iz juna ove godine.

 

Tri interventna policajca iz Policijske uprave istarske su suspendovana i protiv njih se vodi postupak.

 

Iregularni migranti smešteni na severoistoku BiH žale se na nasilje hrvatske policije kada pokušavaju preko „zelene granice“ ući u Hrvatsku i na to da im hrvatska policija ne omogućava da zatraže azil.

 

I Evropska komisija i zastupnici Evropskog parlamenta često poslednjih godina izražavaju zabrinutost zbog nasilnog vraćanja iregularnih migranata sa hrvatske granice – ranije u Srbiju, a sada u BiH.

 

Ministar unutarnjih poslova, Davor Božinović, kazao je početkom oktobra kako su pokrenuta 22 postupka protiv policijskih službenika zbog nasilja nad izbeglicama, a da je Državno odvjetništvo 13 slučajeva odbacilo zbog nedostatka dokaza.

 

Nasilni „push-backovi“ iznova su aktualizovani prvostupanjskom presudom Europskog suda za ljudska prava, koji je 18. novembra presudio da je Hrvatska kriva za smrt šestogodišnje afganistanske izbeglice Madine Husini u oktobru 2017. godine, kada je dete stradalo pod naletom voza, nakon što je njena porodica nasilno vraćena sa hrvatske granice natrag u Srbiju.

 

Takođe, Hrvatska je proglašena krivom i zbog toga što nije sprovela efikasnu istragu okolnosti njenog stradanja. Sud je Hrvatskoj dosudio plaćanje 40.000 eura odštete porodici Husini i plaćanje sudskih troškova.

Tagovi

Povezani tekstovi