EN
Hiljade demonstranata okupljalo se na ulicama više od deset kineskih gradova posljednjih dana pozivajući na ukidanje strogih mjera vezanih za Covid i na političke slobode, piše CNN u tekstu u kojem su ovi protesti nazvani “rijetkom manifestacijom bijesa na račun Komunističke partije Kine”, koja je uvela oštre restrikcije u zemlji zbog suzbijanja Covida.
CNN navodi da su demonstracije u Kini jedna od glavnih, ako ne i glavna priča, za velike novinske organizacije širom svijeta, ali ne i za kineske državne medije, gdje gotovo da nije bilo izvještaja o tome.
The protests in China are getting bigger. And they’re emerging in multiple places across the country. pic.twitter.com/ZdTj3LJhdR
— Frida Ghitis (@FridaGhitis) November 28, 2022
Kineski mediji su uglavnom ignorisali protest koji se smatra jednim od najvećih koji je izbio u posljednjih nekoliko decenija, jer kineski lider Xi Jinping, kako piše CNN, koristi mnoštvo mjera kako bi smanjio izvještavanje i ugušio neslaganje u ovoj autoritarnoj zemlji.
CNN navodi primjer da na početnoj stranici državne kineske novinske agencije Xinhua nije bilo nijedne priče o demonstracijama koje su se održale u ponedjeljak. Takođe, prema pretraživanju na web stranici ove agencije, riječ “protest” nije se koristila ni u jednoj digitalnoj priči otkako su protesti izbili.
Pored agencije Xinhua, kako navodi CNN, i drugi državni mediji ignorišu masovne demonstracije u Kini, koje su izbile u najmanje 16 gradova. Pisanje o protestima u ponedjeljak je izostalo i na web stranicama People’s Daily i China Daily, druge dvije istaknute medijske organizacije koje su pod kontrolom države.
Jonathan Yerushalmy iz The Guardiana napisao je i kako je na kineskom javnom servisu CCTV veći dio jutra bio posvećen najavi planiranog lansiranja svemirske letjelice Shenzhou-15 na kinesku svemirsku stanicu u utorak.
„Nedostatak medijske pokrivenosti, zbog Xijeve kontrole, ograničava širenje informacija i u određenoj mjeri pomaže u sprečavanju neobuzdanog širenja protesta“, izjavio je Philip Hsu, direktor Centra za kineske studije na Nacionalnom univerzitetu u Tajvanu.
On je dodao kako bi ovakav način šutnje o protestima u medijima moglo biti posljedica autocenzure. „Ovakav scenario odražava još fundamentalniju kontrolu Partije nego da postoje dekreti, jer su mediji duboko uslovljeni time šta mogu, a šta ne mogu da rade, a da ne moraju da budu upućeni od slučaja do slučaja“, kazao je Hsu.
U simboličnom protestu protiv sve strožije cenzure, mladi demonstranti širom Kine držali su listove bijelog papira koja predstavlja metaforu za nebrojene kritičke postove, novinske članke i naloge na društvenim mrežama koji su izbrisani s interneta.
Rare public protests have flared across China over the government's strict "zero-Covid" measures.
People in China are showing the Chinese government and the world that they are entitled to have a say in how they are governed. #ChinaProtests pic.twitter.com/MjZ82lo1Ja
— Human Rights Watch (@hrw) November 29, 2022
