EN
Jokić: Novinari nezaštićeni
Advokat iz Banjaluke Aleksandar Jokić za CAPITAL kaže da se fizički napadi na novinare procesuiraju, ali da je sa prijetnjama, odnosno ugrožavanjem sigurnosti novinara situacija suprotna.
„Bilo je nekoliko situacija, odnosno prijava ugrožavanja sigurnosti gdje su novinarima izrečene ozbiljne prijetnje, a Tužilaštvo je našlo da nema osnova da se sprovodi istraga, tačnije doneseno je rješenje o nesprovođenju istrage. U tim situacijama je moj lični stav da je bilo elemenata za postupanje, te da u takvim situacijama novinarima mora biti pružena veća zaštita, pogotovo kada je riječ o prijetnjama koje se tiču direktno njihovog posla i tema koje obrađuju u sklopu tog posla“, kazao je Jokić.
Imamo, kako navodi, situacije da te prijetnje budu i ostvarene, pa da čak da i bez prijetnji dođe do napada na novinare, te da tek onda dođe do procesuiranja.
„Međutim, ne postoji neki vid preventivnog djelovanja, kada je već došlo do ozbiljne prijetnje i faktičkog ugrožavanja sigurnosti novinara, tu nismo dovoljno revnosni kao društvo i naš pravosudni sistem ta djela ne prepoznaje kao bitna i ne procesuira ih“, izjavio je Jokić.
Dodatni problem je, kako naglašava, što je se kod djela ugrožavanja sigurnosti ne pravi razlika između novinara i ostalih građana, a upravo su novinari najčešće žrtve tih krivičnih djela od strane nezadovoljnih građana ili lica koja smatraju da nešto nije tačno izneseno ili da nije trebalo da bude izneseno.
„Razlika postoji u odnosu na službena lica. Kod tog krivičnog djela teži je oblik ako je to djelo učinjeno prema službenom licu u vezi vršenja njegove funkcije, gdje je veća zaprijećena kazna za počinioce takvih djela, odnosno tada je zaprijećena kazna od šest mjeseci do tri godine zatvora“, poručio je Jokić.
Ombudsman: Napadi na novinare su napad na javnost
U Instituciji ombudsmena za ljudska prava Bosne i Hercegovine navode da verbalni napadi na novinare predstavljaju napad na javnost i njeno pravo da bude informisana o pitanjima od opšteg značaja.
„Naročito je zabrinjavajuće ukoliko ovakvi napadi dolaze od osoba koje vrše određene javne funkcije ili su zaposleni u institucijama vlasti“, upozoravaju ombudsmeni.
Izrazili su nadu da će napadi biti adekvatno sankcionisani kako bi se poslala jasna poruka o neprihvatljivosti napada na novinare pojedinačno ili medije uopšte, jer igraju važnu ulogu blagovremenog i potpunog informisanja građana o svim pitanjima koja ih se tiču.
Zbog svega toga, kako tvrde, ombudsmeni sa pojačanim zanimanjem prate dešavanja u vezi sa ovakvim događajima, pa su u tom cilju i izradili Poseban izvještaj o položaju i slučajevima prijetnji novinarima Bosni i Hercegovini, kao jedan od strateških zadataka institucije.
„Identifikujući manjkavosti sudske zaštite novinara u obavljanju njihove profesije, upućena je preporuka Centrima za edukaciju sudija i tužilaca Republike Srpske i Federacije Bosne i Hercegovine da u okviru svojih programa organizuju stručno usavršavanje sudija i tužilaca o značaju adekvatnog sankcionisanja krivičnih dijela i prekršaja počinjenih prema novinarima”, naglašavaju ombudsmeni.
Vlast odbija da dodatno zaštiti novinare
Klub novinara Banjaluka pozvao je još 2018. godine tadašnju novu većinu u Narodnoj skupštini RS da usvoji izmjene Krivičnog zakona Republike Srpske kojima će se napad na novinare tretirati kao napad na službeno lice.
Iako je to bilo predizborno obećanje političkih partija, takva inicijativa i izmjena Krivičnog zakona, ni četiri godine kasnije, nije učinjena.
Predsjednik Kluba novinara Banjaluka Siniša Vukelić rekao je da je traženo od Vlade da se formira radna grupa i po hitnom postupku uputi u parlamentarnu proceduru izmjena Krivičnog zakonika, ali to se još nije desilo.
„Novinari ne traže da budu službena lica, već da se napad na njih okarakteriše kao napad na službena lica“, kazao je Vukelić.
O napadima na novinara CAPITAL je pisao i u tekstu „Novinari kao glineni golubovi: Minimalne kazne za prijetnje po život“.
