[box align=’box-center’ id=’7821′]
Komemoracija će početi polaganjem cveća i paljenjem sveća u 12 sati na Gradskom groblju u Jagodini, gde je Pantić sahranjen, a zatim i na spomen ploču na mestu ubistva na kojoj piše: „Na ovom mestu je mučki usmrćen neumorni tragalac za istinom Milan Pantić. Novinara možete ubiti ali njegovo delo i istinu ne“. U potpisu „Milanove kolege – novinari Srbije“.
Komemoraciji će prisustvovati čelnici grada Jagodine, čelni ljudi „Večernjih novosti“, UNS i NUNS, JIP „Novi put“ iz Jagodine…
Novinari će i ovog puta, kao i proteklih 14 godina, ispred spomen biste, rad akademskog vajara Ljubiše Mančića, ponoviti zahtev nadležnim organima države da se ubica i nalogodavci pronađu i zasluženo kazne.
U Narodnoj biblioteci u Jagodini, biće uručena tradicionalna nagrada „za novinarsku hrabrost Milan Pantić“, a dobitnik ove godine je novinarka nedeljnih novina „Novi put“ iz Jagodine Zorica Gligorijević.
Pantić je rođen 1954. godine u selu Dragovo kod Rekovca, novinarsku karijeru je započeo u „Novom putu“, njegovo ime je upisano 3. maja 2002. godine na spomenik u Vašingtonu (Washington) SAD, na 1.395. mestu, uz imena novinara sveta koji su od 1812. godini izgubili život na zadatku.Od pre šest godina, njegova slika i biografija i kao i biografija i slika ubijenog novinara Slavka Ćuruvije, se nalaze u novootvorenom muzeju novinarstva „Newseumu“ u glavnom gradu Amerike.
Pantić je ubijen u jutro, oko osam sati, sa „nekoliko udaraca tupim predmetom u glavu“, dok se vraćao iz obližnje prodavnice sa veknom hleba i litrom mleka koje su nađeni kraj njegovog tela u krvi.
Najveći broj tekstova Pantić je objavio u rubrici „Crna hronika“ pišući o kriminalu u Jagodini, Pomoravskom okrugu i ovom delu Srbije.
U potrazi za ubicom pripadnici Policijske uprave u Jagodini i Uprave kriminalističke policije MUP Srbije „proverili su peko 2.000 lica i obavili više stotina razgovora u cilju provere svih dobijenih informacija i saznanja“.
Odmah posle ubistva policija je napravila foto robot potencijalnog ubice i raspisala nagradu od tadašnjih 300.000 nemačkih maraka, ali ubica nije pronađen.