Dozvoljene frekvencije

Republička radiodifuzna agencija, uoči Nove godine, uklonila je iz etra nekoliko beogradskih radio-stanica koje nisu imale dozvole za rad i čiji je rad po zakonu smatran piratskim. Pošto opomene i upozorenja nisu urodili plodom, ekipe RRA morale su prinudno da zapečate emisionu tehniku u sedam radio i jednoj televizijskoj stanici. Zbog prinudne seobe bilo je i otpora, povrede službenog pečata, a u Radio Hitu su zaključali radnika zaduženog za pečaćenje. Prekidu rada posebno su se opirali Kruna, Hit, Kontakt, Radio 24 i OK radio, pa je posao okončan u drugom potezu, ali i sa krivičnim prijavama protiv vlasnika piratskih emitera.


– Prema podacima koje dobijamo od kontrolno-mernog centra Agencije za telekomunikacije, više nema u etru stanica kojima je oduzeta dozvola – kaže Aleksandar Vasić, zamenik predsednika Saveta RRA.


Strani emiteri


Oslobađanje frekvencija koje su nelegalno zaposeli pojedini emiteri bio je, doduše, očekivan rasplet zbivanja u prošloj, inače veoma turbulentnoj, godini za domaću radiodifuziju. U etru su se, sem domaćih, pojavili i strani emiteri, kao što je televizija Foks, ali mesta nije bilo za sve zainteresovane, na premer, za nemački RTL ili neke druge inostrane kuće. Ugasio se signal BK televizije zbog kršenja radiodifuznih propisa, kako je to zvanično objašnjeno, ali startovala je nova – TV Avala.


– Ako pogledamo stanje prošlog 5. januara i šta je u međuvremenu urađeno u radiodifuziji za proteklih godinu dana, i laiku je jasno da je napravljen veliki korak i da se mnogo toga promenilo. Početkom prošle godine raspisan je konkurs za dozvole za emitovanje radio i TV programa na nacionalnom, pokrajinskom i nivou regiona Beograda. Ti konkursi su okončani i dozvole izdate. Lane smo raspisali i konkurs za dozvole i u ostalim regionima Srbije i rok za prijave ističe 28. januara. Čim se steknu zakonski uslovi, a to znači i kada vlada da saglasnost o iznosu naknada za lokalne zone pokrivanja, raspisaćemo konkurs i za lokalne dozvole. Sve u svemu, radiodifuzija se pokrenula s nulte tačke i promešane su karte u sferi elektronskih medija. Smatram da je stanje znatno bolje od onog koje smo zatekli – ocenjuje lanjski učinak Aleksandar Vasić i dodaje:


– Moj utisak je da to ide nabolje, da nema partijskih televizija i radio-stanica i da se elektronski mediji ponašaju u skladu sa Zakonom o radiodifuziji, dakle, to su komercijalni emiteri koji plaćaju sve obaveze i državi i nezavisnim regulatornim telima, a uspevaju da ostvare i zaradu.To i jeste suština nekog pravog tržišnog funkcionisanja. Do ovakvog regulisanja imali smo medije invalide koji su služili u razne druge svrhe i finansirani su iz drugih delatnosti, kako oni najveći, tako i manji mediji.


Vasić navodi da novcem su iz „mobilne telefonije i nekih drugih resursa finansirani veliki mediji s nacionalnim pokrivanjem, dok su, recimo, novcem iz mesara, pekara, butika, hipermarketa finansirani neki manji mediji”.


Izdavanjem dozvola, kao i primenom zakona i realizacijom Strategije razvoja radiodifuzije do 2013. godine predviđeno je da se zatečenih 800 elektronskih medija svede na polovinu. Sagovornik smatra da „to nije previše restriktivno, jer je i 400 medija u Srbiji mnogo”, imajući na umu, kako raspoloživ broj kadrova, tako i kapacitete tržišta.


Govor mržnje


Proteklo je nekoliko meseci od kada su nacionalni emiteri dobili dozvole, pa se nameće pitanje da li su te stanice ispunile očekivanja.


– Još je rano za takve ocene i ne bih u ovom času davao kvalitativan sud, jer RRA je regulatorno telo, a ne selektor fudbalske reprezentacije i ne gleda se ko jeste a ko nije ispunio očekivanja, već pratimo da li je neko prekršio zakon ili ne. Sve vreme sprovodimo monitoring, ali tek nakon šest meseci Savet RRA proučiće rezultate i ukoliko neko nije ispunio uslove ili nešto prekršio, primeniće se mere iz Zakona o radiodifuziji.


Nezavisno od RRA, Fondacija „Konrad Adenauer” i Centar za podršku demokratskim inicijativama tokom prošle godine pratili su kako se primenjuje Zakon o radiodifuziji. U poslednjem decembarskom izveštaju primetili su da se neki od nacionalnih emitera baš i ne pridržavaju programskih šema za koje su dobili dozvole. Jedno od njihovih zapažanja je da Radio Fokus upadljivo forsira Srpsku radikalnu stranku, ali i da u program unosi elemente govora mržnje ili nacionalne uskogrudosti, dok „Roudstar” celu programsku šemu svodi na puštanje muzike. Za analitičara ovakvih zbivanja Radeta Veljanovskog čudno je što tim povodom ne reaguje RRA koji je svojevremeno izricao opomene BK televiziji zbog favorizovanja Bogoljuba Karića, vlasnika te televizije, koja je zbog sličnih previda ostala i bez dozvole.


– Profesionalna udruženja ili nevladine organizacije mogu da iznose svoja mišljenja o tome, ali Savet RRA kad iznese svoj stav, mora da povuče i određene korake. Međutim, još se nisu stekli uslovi za povlačenje bilo čije dozvole, ali ukoliko monitoring pokaže da za to postoji razlog, primenićemo sva svoja zakonska ovlašćenja i mere koje zakon predviđa – kaže Vasić.


M.Petrić

Tagovi

Povezani tekstovi