Marton: Finansiranjem Tanjuga Srbija krši obaveze prema SE

Predviđeni budžetski deficit je 13,7 milijardi dinara, odnosno 0,4 odsto bruto društvenog proizvoda, dok je u 2006. godini budžet imao suficit od 31,5 milijardi dinara. Poslanici vladajuće koalicije podržaće budžet, dok su opozicione stranke najavile da će glasati protiv.


Ni jučerašnjoj raspravi nije prisustvovao premijer Vojislav Koštunica, što mu je zamerala većina opozicionih poslanika, a naročito LDP. Sem nadležnog ministra finansija Mirka Cvetkovića, prisustvom u skupštinskoj sali podršku budžetu „na smenu“ je davalo više članova Vlade. Potvrđujući da Vojvođanski poslanici neće podržati predloženi budžet, pored ostalog zbog toga što nisu zadovoljni sredstvima koje će pripasti Vojvodini, Aleksandar Marton, poslanik LSV, upitao je zbog čega novinska agencija Tanjug opet dobija novac iz budžeta. „Finansiranje agencije Tanjug budžetom nije pokriveno nijednim zakonom i time se u neravnopravan položaj stavljanju druge dve novinske agencije Beta i Fonet“, rekao je Marton. On je upozorio da budžetskim finansiranjem Tanjuga Srbija krši svoje obaveze prema Savetu Evrope i podsetio da je Parlamentarna skupština već opomenula našu zemlju zbog finansiranja državnih medija.


Poslanik G17 Plus Jovan Nešović pohvalio je predloženi budžet, naročito sredstva i plan rada Ministarstva ekonomije i ravnomernog regionalnog razvoja, a njegov stranački kolega Miljan Ranđelović reči hvale imao je za deo namenjen Ministarstvu za omladinu i sport. Poslanica LDP Nataša Mićić primetila je da premijer Vojislav Koštunica „očekivano“ ne prisustvuje skupštinskoj raspravi o budžetu. „Njega očigledno ekonomija ne zanima, već mitovi i populizam“, navela je Mićić. Ona je dodala da je predlog budžeta urađen na brzinu i bez konsultovanja stručne javnosti. Zamerila je i to što vojska predlogom budžeta dobija 61 milijardu, a pravosuđe samo 21. Nasuprot njoj, Miroslav Petković (DSS-NS) zadovoljan je tretmanom pravosuđa u planiranom budžetu što će, prema njemu, omogućiti nastavak reformi u ovom sektoru. „Značajna sredstva namenjena su posebnom odeljenju tužilaštva, što će pospešiti borbu protiv organizovanog kriminala“, rekao je Petković.
Predloženi budžet je „stvar prinude i kontinuiteta“, ocenjuje Dragan Vujadinović (DS). On se založio za smanjenje javne potrošnje i racionalizaciju javnih preduzeća. „Javna preduzeća se ili moraju restrukturirati i praviti novac gazdi koji se zove država, ili prodati. Treće ne postoji“, zaključio je Vujadinović. Milan Nikolić (SPS) upozorio je one koji hvale budžet da očigledno nisu pročitali prateće dokumente. Nikolić smatra da predloženi budžet neće omogućiti razvoj privrede, već će je samo dodatno opteretiti. Aleksandra Jerkov (LSV) je primetila da pompezno najavljeno ukidanje poreza na prvi stan nije baš jasno i upitala zbog čega važi samo za venčane parove. Žarko Korać (LDP) izrazio je „zadovoljstvo“ brzinom izrade budžeta, ali je dodao da je trebalo ostaviti neki dan za podnošenje amandmana i javnu raspravu. Prema njegovim rečima dobro je što je NIP postao deo budžeta, ali ne i to što je budžet postao spisak predizbornih obećanja vladajuće koalicije.
Boško Ristić (DS) smatra da je budžet realan i izbalansiran. Ristić se, poput većine kolega, osvrnuo i na stanje u svom kraju. Naglašavajući da su nekadašnji niški privredni giganti „na nogama“, Ristić je primetio i da je najgori put u Srbiji onaj od Niša do Merdara. „Ako želimo da se bavimo zaštitom srpskih interesa na Kosovu i Metohiji moramo da jačamo ‘obodna’ područja. Želimo da Srbija uđe u Evropu, ali ne samo Beograd i Vojvodina, već da cela Srbija dostigne evropske standarde“, poručio je Ristić.
Mada je jučerašnja prepodnevna rasprava bila prilično mirna, izlaganja Aleksandre Jerkov i Boška Ristića izazvala su nekoliko replika o različitim autonomaškim i separatističkim pokretima. Mada se Jerkov nije osvrtala na status Vojvodine, inspirisala je radikala Nikolu Žutića da reklamira povredu Poslovnika i za govornicom održi kraći govor o „istoriji vojvođanskog separatizma“. Krenuo je od početka prošlog veka i utvrdio da je iza vojvođanskog separatizma projekat „velike Hrvatske“. Predsednik Skupštine Oliver Dulić opomenuo je Žutića da govori o nečemu što nema veze s dnevnim redom. Jerkov je replicirala Žutiću da nije separatizam ako se borite da novac koji zaradite ostane vama i rekla da su početkom prošlog veka pripadnici tadašnje radikalne stranke bili za autonomiju Vojvodine.
Zoran Krasić je primetio da se rađa nova podela na političkoj sceni Srbije između LSV i DS: „Prvi se bore za autonomiju severa, drugi za jug“.


S. Biševac – T. Stanković

Tagovi

Povezani tekstovi