Zašto je uhapšen Durov, a ne Zakerberg?

Foto: Pixabay
Foto: Pixabay

Na svim aplikacijama ima nelegalnih radnji, ali osnivač Telegrama Pavel Durov je verovatno uhapšen jer ne sarađuje sa državama na način na koji to rade drugi vlasnici platformi, smatraju sagovornici N1, ističući da će se verovatno to sada promeniti.

 

Telegram je aplikacija na kojoj, ističe Filip Milošević iz Share fondacije, možete „da radite šta hoćete“.

 

„Oni (vlada Francuske) žele da naprave pritisak i to će se verovatno desiti. Ta platforma je toliko sad velika, da ne bi bilo smisleno da sad samo nestane. Platforma je postala popularna zato što se naša konverzacija drži na klaudu (ako pređemo sa jednog telefona na drugi, i dalje ćemo imati svu svoju komunikaciju), potom da se naši podaci neće prodavati trećim licima.

 

Podsetimo, Pavel Durov, osnivač aplikacije Telegram, prema procenama ima između devet i 15 milijardi dolara. Obogatio se osnivanjem društvene mreže V kontakte u Rusiji 2006. godine. Ali je 2014. napustio zemlju jer navodno nije hteo da Kremlju otkrije podatke o vođama protesta u Ukrajini.

 

Ubrzo je osnovao Telegram koji je sada jedna od glavnih aplikacija za razmenu poruka u istočnoj Evropi.

 

Ova mreža posebno je uzela maha početkom rata u Ukrajini. I jedna i druga strana je koriste kako bi promovisale kanale na kojima se objavljaju vesti sa ratišta. Ali i nefiltrirane informacije, propaganda i lažne vesti.

 

Imao je problem i sa ruskim i sa zapadnim vlastima koje kao i što stoji u optužnici, zbog kojeg je uhapšen, smatraju da aplikacija služi za pranje novca posreduje u trgovini drogom i ljudima.

 

Iz Telegrama sve to odbacuju i navode da poštuju zakone Evropske unije i da je absurdno da Telegram i njen vlasnik budu odgovorni za zloupotrebe.

 

Inače, 39-godišnji milijarder, rođen je u Sankt-Petersburgu i zvanično ima francusko i državljanstvo Ujedinjenih Arapskih Emirata, a živi u Dubaju. Nije poznato da li se odrekao ruskog državljanstva.

 

U Pariz je stigao svojim privatnim avionom iz Azerbejdžana. Zanimljivo je da je u to vreme u Baku bio i ruski predsednik Vladimir Putin. Na pitanje da li su se sreli, portparol Kremlja Dmitrij Peskov kratko je odgovorio – ne.

 

Ističući da Telegram postoji već više od 10 godina, te da sve aplikacije dozvoljavaju svakakve sadržaje ne bi li postale popularne, a onda zbog te popularnosti dođu „na radar“ država, Filip Milošević iz Šer fondacije kaže kako je Telegram možda već prešao sve te „crvene linije“.

 

Pavel Durov je, kaže, godinama odbijao da odaje podatke o svojim korisnicima državama koje to traže, a deluje da im je sada „prekipelo“ i da postoji pritisak da se on „dovede u red“.

 

„Ovde vidimo tipičan primer jedne platforme koja je dobila veliku moć i sada nakon godina i godina teške saradnje između država i te platforme, to je Pavela Durova čija je vrlo politika da ne odgovara mnogo tim državama da bi zadržao taj kredibilitet platforme koja ne odaje podatke svojim korisnicima. Sada je već negde, kako da kažem, prekipalo i verovatno sada postoji taj pritisak da se na neki način on kolokvino dovede u red“, rekao je on.

 

Podseća da Durova francusko tužilaštvo tereti za saučesništvo u širenju dezinformacija, sadržaja seksualnog zlostavanja, trgovine narkoticima, oružjem itd.

 

„Dokaze sigurno imaju za neke vrste radnji… Ta platforma iako se često promoviše kao bezbedna, ona i nije zapravo toliko, zato što njena komunikacija nije šifrovana, već korisnici bi morali da naprave posebnu vrstu četa koji bi bio šifrovan. Tako da praktično 98 ili 99 odsto komunikacije tu nije šifrovan i kada bi policija zaplenila na primer sada servere kompanije Telegram, oni bi zapravo mogli da imaju uvid u sve te komunikacije“, objasnio je on.

 

Maja Bjeloš iz Beogradskog centra za bezbednosnu politiku navodi da je optužnica francuskih vlasti veoma ozbiljna.

 

„Fokus pažnje u medijima je na tome da se Telegram doživljava kao sredstvo širenja ruskog uticaja i da bi (gašenjem aplikacije) ruski uticaj u svetu oslobio, pošto Telegram trenutno ima više od 950 miliona aktivnih korisnika. Negde se sagledava takođe kao raj za ekstremiste ili teoretičare zavere koji radikalizuju mišljenja svojih korisnika. No, ono što brine jeste da bi francuske vlasti, ukoliko Durov pristane da učestvuje u njihovim istragama, mogle da dođu u posed komunikacije između ruske vojske, službe ili da možda potencijalno otkriju mrežu ruskih špijuna u Evropi, zato što je Telegram glavni kalendar komunikacije između ruskih vojnika. To se stavlja u fokus u zapadnim medijima“, navodi ona.

 

U optužnici slovi da je Durov odgovoran kao kao izvršni direktor, kao glavno i odgovorno lice, za moderaciju sadržaja, kaže ona.

 

Upitana da li su ovo dupli standardi, jer i na drugim mređema sigurno postoje upitni sadržaji, ali nije uhapšen Zakerberg, već Durov, Bjeloš odgovara da deluje kao da jesuu pitanju dupli standardi.

 

„Nedavno smo imali slučaje da su preko X deljeni različiti sadržaj koji su podstakli na nasilje širome Engleske. Tako da nije Telegram jedina platforma ili aplikacija putem koje se šire nelegalni sadržaj. Međutim, ovo deluje kao da usmereno protiv ruskog državaljanina, ali bi trebalo je sačekati i istragu koja bi trebala da pokaže da li ima osnovane sumnje. Ali se sada tumači kao da je usmereno ka ruskom državljaninu, da bi se smanjio ruski uticaj, upravo zato što se Telegram doživljava kao vrlo moćno sredstvo u širenju ruskog uticaj“, kaže ona.

 

Dodaje da su aplikacije danas za pojedicne vodeći izvori informacija, ali da istovremeno u represivnim državama ove aplikacije takođe služe da bi ljudi koji misle drugačije mogli da komuniciraju.

 

„Međutim, brojni istraživački novinari su pokazali da postoji indirektna veza između Durova i režima u Kremlju, ta je to posredno vidljivo kroz uticaj Telegrama na to kako se promišlja ruski napad na Ukrajinu“, navodi.

 

Podseća da su sve pomenute aplikacije u rukama nekolicine moćnih bogataša, tako da „neka vrsta kontrole već postoji“.

 

Filip Milošević ističe da je Telegram postao popularan jer je biznis model te aplikacije drugačiji od drugih.

 

„Na Telegramu mi znamo da ako pričamo o patikama, neće nam se te patike reklamirati. Oni nikada tu informaciju neće prodati trećim licima i mi znamo da naša komunikacija je privatna u tom smislu. Pavelu Durevu nije interes da zarađuje od tog tipa reklama i on to vrlo dobro zna. I to je sve legitimno“, objasnio je.

 

Mišljenja je da Durova hapse, a ne Marka Zakerbrga, jer iako i na drugim platformama ima krivičnih dela i sadržaja, po zakonu su te platforme su odgovorne ukoliko ne sarađuju sa državom.

 

„Dakle, ako dobiju zahtev za saradnju, za skidanje nekog sadržaja i ne odgovore u roku 24 sata, onda su platforme odgovorne. Fejsbuk, Tviter (X) tako dalje, oni praktično sarađuju, dobiju zahtev od službi, nadležnih organa I skinu te sadržaje. Telegram je teK 2020. počeo da skida neke sadržaje. Ali, dakle, ta moderacija iz perspektive Evropske unije i Francuske nije dovoljna. Oni kao nešto skinu, ali zapravo ne skinu dovoljno. I zato ga oni sada terete za sva ta krivična dela, zato što se nalazi tu dosta dezinformacija. Oni ne rade dovoljno, nemaju tim moderatora“, objašnjava.

 

Dodaje da je Telegram postao popularan jer se konverzacija čuva na klaudu i ako promenimo telefon, neće nestati.

 

„Ali iz druge strane sam svestan da je ta platforma sad nebezbedna. Većina moje komunikacije zapravo nije šifrovana.. I sada ona jeste zlupotrubljena i mislim da će Pavel Durov morati sada negde da napravi neki kompromis. Da će ili krenuti više da cenzuriše sadržaje, da skida nelegalne sadržaje itd. ili će krenuti da ih zabranjuje? Platforma Telegram jeste već zabranjena u nekoliko zemalja širom sveta. U Evropi ne bi bilo baš lako blokirati takvu aplikaciju zato što bi se korisnici bunili. Tako da mislim da će prosto oni morati da unaprede svoju moderaciju, da više sarađuju“, navodi.

 

Izvor: N1

Tagovi

Povezani tekstovi