Tokom aktuelnih dešavanja u Srbiji, veštačka inteligencija se koristila kao argument da neko nešto nije rekao, da su u pitanju montaže, a neki duhoviti često su pitali ChatGPT za objašnjenje pojedinih situacija, jer se u stvarnosti nisu mogle objasniti. Od skoro ukoliko im je potrebno još pojašnjenja – imaju i novi alat. Naime, do pre desetak dana mislilo se da su američke kompanije neprikosnovene na polju veštačke inteligencije međutim pojavila se kineska alternativa – DeepSeek. Za nekoliko dana potresla je Ameriku – od Silikonske doline do berze. Direktor organizacije „Data science conference“ Aleksandar Linc Đorđević rekao je u emisiji „Svet i mi“ na Insajder televiziji da kinesku nauku ne treba potcenjivati, te da OpenAI sada ima pravog konkurenta.
Upitan zašto je Silikonsku dolinu i Vašington zabrinula vest o kineskom DeepSeeku, Đorđević je naveo da se i iz obraćanja predsednika SAD Donalda Trampa čulo da izazov nije više samo tehnološki razvoj, nego su zapravo i troškovi, jer je jako bitno opravdati zašto se toliko novca troši na razvoj fundamentalne nauke, odnosno na razvoj fundamentalnih modela.
Koliko je potrošeno za DeepSeek
U Americi, inače, sumnjaju da je samo šest miliona dolara potrošeno za razvoj DeepSeeka, dok Đorđević kaže da zapravo zavisi kako se sve računa.
„Svako može biti malo kreativan oko toga. Ako bismo uzeli čitav taj hardver koji su koristili da bi trenirali, da bi kupili za DeepSeek, to bi dosta više novca bilo. Ako pričamo o tome šta je zapravo ovde problem, najveći problem je to što OpenAI ima pravog konkurenta. Ima konkurenta kojeg će milijardu ljudi da koristi. Samim tim, mislim da su se te neke percepcije koje su imali Microsoft i OpenAI, da će moći da prodaju to isto Kini veoma jednostavno, razbile kao sneško. Ljudi će koristiti ono što je njima primamljiva aplikacija. Naravno da će Amerikanci pre koristiti OpenAI i ChatGPT, nego DeepSeek. Tu postoje i neke vrste regulacije kao što se to desilo sa TikTokom, odnosno da se nešto zabrani“, rekao je on.
Navodi da su iz OpenAI danas izjavili kako imaju dokaze, koje mogu da pruže javnosti, da je izvršeno kopiranje njihovih modela.
„Tu sad pričamo o korporativnoj špijunaži. To jeste zanimljiv slučaj, koji će otvoriti dosta etičkih normi, jer OpenAI u ovom trenutku ima tužbe sa ’Njujork tajmsom’ oko toga čije su podatke koristili. Biće zanimljivo videti kako će se provesti sa tom tužbom, jer oni se sad pozivaju na iste te zakone koje de facto oni nisu poštovali“, naveo je Đorđević.
Dodaje da je potrebna regulacija i definisanje nekih pravila igre, odnosno definisanje toga šta se sme, a šta se ne sme.
„Ako se bude išlo od slučaja do slučaja, svakako će tu uvek Amerika hteti da napravi nešto što njima najviše odgovara, ali generalno mislim da mora na globalnom nivou da postoji neka svest, da to ne bude samo u vlasništvu jedne nacije. Ja iskreno ne verujem u tu trku oko veštačke inteligencije, to je isto kao kad je bila trka oko slanja čoveka na Mesec. Ako budemo pravili takve paralele, to nas nigde neće odvesti“, naveo je Đorđević.
Zloupotreba podataka
Pitanje je, kaže, i da li podaci korisnika mogu da budu zloupotrebljeni. DeepSeek je, inače, besplatan, ali sagovornik Insajder TV podseća na pravilo – ako nešto ne plaćate novcem, onda plaćate svojim podacima.
„Ali, pitanje je i da li ChatGPT zloupotrebljava naše podatke ili ne. Nije stvar samo DeepSeeka i ChatGPT, stvar je u tome da se mi globalno, kao društvo, zapravo dogovorimo šta su pravila ponašanja koja su okej, a koja nisu okej“, kaže Đorđević.
Govoreći o trci između Kine i Amerike na polju veštačke inteligencije, on je rekao da ne treba potcenjivati kinesku stranu.
„Mislim da ne treba potcenjivati kinesku nauku, kinesku privredu i Kinu kao državu. Raditi to je zaista naivno, a nije ni racionalno, niti je realno… Niti sad treba da se divimo samo jednoj naciji koja sve najbolje proizvodi, a sve ostale stoje sa strane, jer to nije istina. Ja verujem da su Kina i Amerika predvodnice ovog talasa trenutno. A verujem da i ostatak sveta ima šta da kaže“, kazao je Đorđević.
Navodi da razvoj veštačke inteligencije jednoj državi može da pomogne u tome da dobije bolju ekonomiju – kroz porast akcija kompanija na berzi, zatim država može da dobije bolji marketing i samim tim slika države može da poraste.
Izvor: Insajder