Etar bez šunda i divljih

Više od 100 lokalnih radio stanica, po nekim podacima 120, i deset lokalnih televizija pravi gužvu u beogradskom etru, jer tehnički ima prostora najviše za 14 radio i šest televizijskih programa. Propozicije konkursa za izdavanje dozvola za emitovanje TV i radio programa kažu da će ih samo toliko i ostati. Već u julu ove godine biće ugašeni svi koji ne isune kriterijume Radiodifuzne agencije.

Posle mnogo godina potpunog bezvlašća u etru i nekontrolisanog množenja radio stanica koje često rade iz stana, uz pomoć krovne antene, ili TV stanica opremljenih jedino videorekorderima, Radiodifuzna agencija Srbije raspisala je konkurs za dodelu frekvencija. Pored nacionalnih i jedne vojvođanske, dodeljivaće se 14 radijskih i šest televizijskih dozvola za region grada Beograda.
Konkurs je raspisan 23. januara, prijavljivanje zainteresovanih će trajati do kraja marta, a dobitnici malobrojnih gradskih frekvencija biće određeni najkasnije krajem juna. Oni koji prežive veliko čišćenje moraće da plaćaju visoke nadoknade za emitovanje programa, ali će sa smanjenom konkurencijom lakše raditi.
– Katastrofalno je veliki broj radio stanica u Beogradu, a smanjenje bi trebalo da poboljša njihov status i zaradu, jer će doći do koncentracije auditorijuma i budžeta od reklama. Raščišćavanjem u etru moći će da računaju na veći prihod. I za televizijske stanice će se šanse za opstanak povećati. Godišnje nadoknade za emitovanje programa su veoma visoke, ali pretpostavljam da neće konkurisati oni koji nemaju jasnu i programsku i finansijsku koncepciju – kaže za „Blic“ Darko Broćić, direktor u „AGB Nilsen – medija risrč“.
Godišnja nadoknada za pravo na emitovanje TV programa na području Beograda košta više od 12 miliona dinara, plus gotovo tri miliona naknade za korišćenje frekvencije. Uz podnošenje prijave na konkurs, TV emiteri moraju da prilože depozit od tri miliona dinara. Godišnja nadoknada za pravo na emitovanje radio programa u Beogradu košta 2,4 miliona, a naknada za frekvenciju 292.500 dinara. Depozit za konkurs je 300.000 dinara.
Do sada ni radio ni TV stanice nisu plaćale ništa osim zakupa priključka na nečiju antenu, ako su je koristile. Pa i pored toga, vlasnici mnogobrojnih radio stanica ne mogu da objasne kako su tolike stanice opstajale.
– Nije to neka para, ali se pristojno živi – kaže za „Blic“ Saša Ilić, vlasnik „SUN radija“, koji program emituje iz stana na Vračaru, nelegalno kao i svi. – Bio sam glavni muzički urednik na Radiju 101 sa katastrofalnom platom i bez perspektive. Našao sam „šuplje“ mesto u etru i počeo da emitujem muziku, bez vesti, samo informacije o vremenu. Emitujem izvornu i autentičnu stranu muziku
objašnjava Bič koji se priprema da konkuriše za jednu od 14 frekvencija.
Borba za frekvencije će biti veoma oštra, pogotovo što se u nju uključio i RTV „Studio B“. Glavna urednica Dragana Milićević potvrdila je za „Blic“ da će „Studio B“ konkurisati za frekvencije u regionu grada. Pošto je bez premca, za druge ostaje najviše 13 radijskih i pet televizijskih dozvola.


Tamara Spaić

Tagovi

Povezani tekstovi