LEKARSKE GREŠKE U MEDIJIMA

„Etiku profesije moraju da poštuju i novinari i lekari. To, drugim rečima, znači da ne treba prikrivati greške lekara, uključujući i smrtne slučajeve, ali mediji ne treba da preuzmu ulogu sudije, već su dužni da za svaki konkretni tragični slučaj potraže stručno objašnjenje, odnosno da ne barataju poluistinama. Takođe treba da imaju na umu da u medicini postoje greške lekara, ali postoji i rizik velikih brojeva. To, konkretno, znači da statistika ginekologije i akušerstva svedoči da se na 100.000 porođaja desi 13 smrtnih slučajeva, a da mortalitet dece iznosi osam odsto u nekim razvijenim zemljama kao što su Austrija i Nemačka, odnosno 20 odsto u nerazvijenim državama. Mi smo tu cifru u toku prošle godine uspeli da spustimo na 11 do 12 procenata, ali uvek može da se dogodi da su poštovani svi elementi procedure, a da se tragičan slučaj, uprkos svemu, jednostavno desi. Ali, kad je reč o osudi, za to su nadležne sudske, a ne medijske ustanove“, kategoričan je bio dr Slobodan Runić, direktor Ginekološko-akušerske bolnice „Narodni front“.


Iznoseći podatak da co Sudsko-medicinskog odbora Medicinskog fakulteta godišnje stigne između 30 i 50 prijava za nesavesno i nestručno lečenje, ministar zdravlja dr Tomica Milosavljević je istakao da je prošlo vreme u kome hirurg ili bilo koji lekar može da kaže: „Ja sam Bog i samo ja poznajem proceduru“, jer je sve podložno dokazima.


Milosavljević je najavio formiranje lekarske komore čiji će zadatak biti da sankcioniše nesavesnost i greške lekara, dodajući da je jedan od načina prevencije lekarskih grešaka licenciranje rada lekara.


Profesor dr Marko Kostić, predsednik Etičkog komiteta Srpskog lekarskog društva, stajao je na braniku teze da lekari nisu bogovi, već – inženjeri, koji postupaju po određenim procedurama. Ako odstupi od procedure, lekar je načinio krivično delo zbog koga treba da bude kažnjen, izričit je bio dr Kostić.

Tagovi

Povezani tekstovi