Malo para, sve po principu uzmi ili ostavi

Pored tog iznosa, za potrebe opštinskog Javnog preduzeća „Vesti“, u okviru kojeg posluju nedeljnik istog naziva i Radio Užice, a koje je u junu prošle godine privatizovano, iz opštinske kase je izdvojeno 3,2 miliona dinara. Ove godine lokalni mediji mogu da računaju na ukupan iznos od tri miliona dinara, što je uvećanje za procenat uvećanja opštinskog budžeta.
Zbog velikog broja medija, malog tržišta i postranzicione krize, užičke redakcije svakodnevno se suočavaju sa problemom kako prodati i naplatiti svoje usluge. S druge strane, većina njih muku muči sa kadrovima, jer nema dovoljno novinara, a sve to za posledicu ima odsustvo analitičkog i istraživačkog novinarstva. Zbog toga, redakcije nemaju ni finansiskog ni kadrovskog potencijala da se danima bave isključivo jednom temom ili, primera radi, da produciraju specijalna izdanja.
Procena je da će se uskoro medijsko stanje u gradu urediti, te da će se broj radio i TV stanica značajno smanjiti. Podelom frekvencija u gradu će biti jedna regionalna televizija (TV „Lav“), dve lokalne televizije (TV „Alfa“ i još jedna, najverovatnije TV 5), takođe jedna regionalna radio stanica (Radio „Luna“), dve loklane radio stanice (Radio „Užice“ i Radio 31), dok je Radio „San“ dobio frekvenciju za emitovanje programa u Sevojnu.
Ne računajući sredstva koja su do privatizacije isplaćena „Vestima“, najviše novca iz prošlogodišnjeg budžeta dobila je TV 5 (1.300.000 dinara), potom slede RTV „Lav“ (330.000 dinara), TV „Alfa“ (220.000 dinara), TV „Estars“, Radio 31, Radio „Luna“, „Užička nedelja“ (po 160.000 dinara) i Radio „San“ (100.000 dinara). Taj novac ne predstavlja podsticaj razvoju lokalanih medija, niti nekakvu vrstu donacije lokalne samouprave za njihovu modernizaciju, već je to naknada koju opština plaća za usluge ovdašnjim redakcijama.
Najveći deo užičkih medija nije zadovoljan prošlogodišnjim iznosom, ali ipak svi najavljuju da će konkurisati za novac iz ovogodišnjeg budžeta. Kada je u pitanju trougao vlast, javni novac i mediji, postavlja se i pitanje koliko su užički mediji slobodni i da li trpe pritiske vlasti? Urednici i vlasnici navode da je prošlo vreme direktnih političkih pritisaka i da su ih zamenile nedirektne, sofisticirane metode.
– Jedva su dočekali da nas se otarase. Za svaku vlast „Vesti“ su uvek bile balast, a ne sredstvo za informisanje građana. Svakoj opštinskoj vlasti bili smo samo teret, jer nikada nisu znali da procene koliki je uticaj medija. Međutim, moram da kažem da nije bilo pritiska, niti su se mešali u našu uređivačku politiku – kaže za Danas Milica Turudić, novinarka sa tridesetogodišnjim stažom i urednica nedeljnika „Vesti“, osnovanog pre šezdeset sedam godina. Ona navodi da ovo preduzeće ima devetnaest zaposlenih u obe redakcije, od kojih je osam novinara, čije su prosečne plate 19.000 dinara.
Milan Milanović, glavni i odgovorni urednik „Užičke nedelje“, ističe da je ova redakcija sa dvanaest zaposlenih, čije su plate, kako kaže „nešto niže od republičkog proseka“, zadovoljna dobijenim iznosom, posebno ističući dobru saradnju sa Informativnom službom opštine.
– Nije bilo pritisaka na uređivačku politiku ni sa ranijim, ni sa aktuelnom opštinskom vlašću – rekao je Danasu Milanović.
S druge strane, Nikola Kapa, urednik TV 5, najstarije TV u Užicu, koja nije dobila regionalnu dozvolu, pa će naknadno konkurisati za lokalnu frekvenciju, kaže da nema klasičnih vidova pritisaka političara. – Međutim, postoje neformalni pritisci, poput pozivanja telefonom zbog načina na koji smo prezentovali neki prilog. To je sofisticirani pritisak, kojim se stavlja do znanja da naša TV ima ugovor sa opštinom i da bi trebalo da ga potpiše i naredne godine – objašnjava Kapa, dodavši da ova redakcija ima dvadesetjednog zaposlenog, čije su plate, kako je rekao „niske“.
Istakavši da je RTV „Lav“ prošle godine dobila 330.000 dinara, njen vlasnik Ranko Stanković navodi da je ova medijska kuća u isto vreme opštinskom JP Direkcija za izgradnju, veći deo tog iznosa, odnosno oko 240.000 dinara, platila za korišćenje objekta, čiji je vlasnik to preduzeće, a u kome se nalazi emisiona oprema svih elektronskih medija u gradu.
– Pitali su nas za besplatne usluge, ali mi moramo da naplatimo svoj rad kako bismo platili naknadu za korišćenje regionalne frekvencije od dva miliona dinara godišnje – kaže za Danas Stanković, svedočeći da nije bilo pritisaka na uređivačku politiku ove redakcije. – Naš zadatak je da informišemo, a ne da komentarišemo i iznosimo lične stavove – smatra Stanković, dodavši da u ovoj redakciji radi sedam stalno zaposlenih, sa prosečnim primanjima od 15.000 dinara, da će biti primljeno nekoliko novinara iz grada i dopisnika iz okolnih opština.
Aleksandar Ranković, vlasnik Radio „Lune“, kaže da su sredstva iz opštinskog budžeta dobijena po komercijalnom ugovoru, ali da taj iznos nije dovoljan, jer bi po uobičajenom cenovniku opština trebalo da plati mnogo više.
– Nismo imali uticaj na finansijski aranžman sa opštinom. Poslali smo ponudu i predložili visinu naknade, a oni su odredili koliko nam je novca dovoljno. Taj princip „uzmi ili ostavi“ trebalo bi promeniti – smatra Ranković i ističe da „nije logično da ugovor sa opštinom bude na nivou godišnjeg ugovora sa nekom piljarom, pošto je obim posla za aktivnosti lokalne samouprave značajno veći nego za prosečnog klijenta“. Do sada, kako Ranković ističe, ova redakcija nije imala mogućnost izbora, osim da ne potpiše takav ugovor. I on svedoči da ovaj radio, koji broji trinaest stalno zaposlenih, angažovanih po ugovorima o delu i dopunskom radu sa prosečnim primanjima od 22.000 dinara, nije bio izložen bilo kakvoj vrsti pritisaka, te da će za novac iz budžeta konkurisati i ove godine.


Nenad Kovačević

Tagovi

Povezani tekstovi