Najčešće postavljana pitanja: pritisci na medijske profesionalce

1.       Urednik mi preti da će mi zatvoriti vrata u svim medijima ako ne potpišem sporazumni raskid ugovora, a znam da time činim štetu sebi. Kako da se zaštitim?


 


Institut sporazumni  raskid radnog odnosa podrazumeva slobodnu volju obe strane, bez prisile i pretnje. Postoji otkaz od strane zaposlenog lica kao i otkaz od strane poslodavca. Najbolje bi bilo da se obratite lično poslodavcu-gazdi ili bar pravnoj službi (ukoliko postoji) – nekom trećem licu koje bi moglo da pomogne u prevazilaženju problema ili iznalaženju valjanog načina da se urede sporni odnosi. Detaljnije, kome da se obrati?Ko može da ga zaštiti?


 


2.       Predstavnici lokalne vlasti vrše pritisak na mene da odam izvor informacija što ja odbijam. Prete mi tužbom. Kakve su mi šanse na sudu?


 


Član 32. Zakona o javnom informisanju kaže: Novinar nije dužan da otkrije podatke u vezi sa izvorom informacija, osim ako se podaci odnose na krivično delo, odnosno učinioca krvičnog dela za koje je zaprećena kazna od najmanje pet godina. Znači kada novinar ne iznosi autorski tekst, niti svoje stavove i mišljenja, već je reč o prenošenju tuđih reči od strane izvora, onda u skladu sa pomenutim članom novinar nije dužan da otkrije identitet izvora.


 


Ipak, ostavljamo vama na ocenu da budte oprezni i razmislite dali će te se zbog konkretne stvari upustiti u sudski spor.


 


3.       Čitala sam da je jedna novinarka dobila slučaj na sudu zbog mobinga koji je trpela od strane urednika. Nalazim se u sličnoj situaciji ali nemam podršku redakcije. Razmišljam da dam otkaz, ali znam da bi to bilo odustajanje. Šta da radim?


 


Slučajevi sukoba novinara sa urednikom nisu tako retki – naravno misli se na poslovni sukob mišljenja, vezan za struku. Međutim, sam termin mobing koji spominjete pravno ima široko tumačenje i danas je, rekla bih, prilično moderan u našem društvu. U samoj sudskoj praksi to je još uvek novina i ne postoji mnogo presuda Viših sudova, a i sami sporovi su teško dokazivi, mukotrpni za obe strane i dugotrajni. Naravno, po okončanju sudskog spora oni su vrlo teško naplativi. Zbog svega navedenog, moj savet nije da tužbom zbog uznemiravanja na radnom mestu – mobinga – regulišete svoj položaj, već da smognete snage da na miran način uskladite odnose sa vašim nadređenim.


 


4.       Prilikom rada na istraživačkoj priči, dva čoveka su me napala i oštetila mi opremu. Koje korake treba da preduzmem da bi dobio odštetu?


 


Uvek postoji mogućnost da naknadu štete ostvarite sudskim putem. Međuitm, ako postoji mogućnost da se sa ljudima nagodite mirnim putem, treba pokušati. Spominjete i „napad“ – možda ima i elemenata za krivično gonjenje.


 


 


Ukoliko vam je potreban savet našeg pravnog stručnjaka, Snežane Đokić, pozovite je na 064 866 0330.


 


Ukoliko je nedostupna, pozovite NUNS na 011 334 3255 i ostavite poruku i Snežana će vam se javiti.



 


 


 


Besplatni pravni saveti NUNS-a deo su projekta finansiranog od:

Tagovi

Povezani tekstovi