EN
Napadi na Novosti koji su uslijedili nakon parlamentarnih izbora predstavljaju jedan od najozbiljnijih udara na medijske slobode u novijoj hrvatskoj povijesti.
“Napadi na medije u hrvatskom su javnom prostoru već dugo uobičajena pojava, ali nakon održanih parlamentarnih izbora 2024. godine, otišlo se korak dalje. Zahtjev za ukidanje javnog financiranja tjednika Novosti, koji izdaje vodeća organizacija srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj, predstavlja jedan od najozbiljnijih udara na medijske slobode u novijoj hrvatskoj povijesti”, piše Tajana Broz u analizi studije slučaja napada na tjednik Novosti nakon parlamentarnih izbora 2024. godine, a koju je objavila udruga Faktograf.
Podsjećamo, hajku protiv Novosti poveo je Domovinski pokret, ekstremno desna stranka koja čini dio HDZ-ove vladajuće koalicije. Tijekom pregovora o sastavljanju Vlade RH, Domovinski pokret se od tvrdnji da su pristali “prodati se” HDZ-u branio raspaljivanjem najnižih nacionalističkih strasti; napadi na tjednik Novosti služili su im za istovremeno poticanje antisrpske histerije (što je centralni motiv hrvatskog nacionalizma već 35 godina) te za pokušaj ušutkavanja kritički nastrojenih medija.
“Ekstremistička desnica svjesna je da kritičare najlakše može ušutkati optužujući ih da su ‘narodni neprijatelji’, pri čemu je logično zaključiti da su Srbi samo prvi na ‘listi za odstrel’. Ako uspiju u namjeri da uskrate proračunska sredstva Novostima, u budućnosti će im biti puno lakše istu taktiku primijeniti i na drugim kritičkim glasovima (npr. onima kojima je neprihvatljiva diskriminacija po rodnoj, rasnoj ili religijskoj osnovi ili onima koji se u javnom prostoru suprotstavljaju dezinformacijskim narativima o klimatskim promjenama i drugim gorućim društvenim krizama)”, navodi se u analizi naslovljenoj “Novosti se ili pali ili gasi”.
U analizi se termin “napad” definira na sljedeći način: “pod time podrazumijevamo difamacijske, uvredljive i prijeteće poruke o mediju i novinarima/kama, pozive na uznemiravanje i nasilje, neutemeljene optužbe i prijave nadležnim tijelima te iznošenje dezinformacija o različitim aspektima rada medija.”
Kao glavni akteri napada na Novosti, uz naravno Domovinski pokret i njegove najistaknutije političare, prepoznati su mediji koji podupiru i populariziraju agendu ekstremne desnice: portal Narod.hr, Hrvatski tjednik te emisija “Bujica” na televiziji Z1.
Narativi napada na Novosti
Identificirani slučajevi napada na Novosti u analizi se klasificiraju u tri dominantna narativa: nacionalistički, medijski i financijski.
Pod nacionalistički narativ spadaju svi napadi ukorijenjeni u agresivnom etno-nacionalizmu; tjednik Novosti svrstava se među “narodne neprijatelje” zbog propitivanja dogmi o Domovinskom ratu i/ili djelovanju Katoličke crkve u Hrvatskoj. Takvi kritički glasovi redovito se etiketiraju kao “četnici”, “Jugoslaveni” ili “komunisti”. U ovu kategoriju svrstani su i narativi koji nameću tezu da manjinske skupine u društvu ovise o milosti većine, tj. da se moraju povinovati vjeri većine, kao i teorije zavjere prema kojima Novosti rade na destabilizaciji Hrvatske služeći tako navodnim interesima Republike Srbije.
Pod medijski narativ spadaju napadi kakvi nisu karakteristični samo za Novosti, već se s njima nose i drugi kritički mediji: proglašavanje medija “neprijateljskim” zbog sadržaja koji objavljuje te promoviranje teze da mediji trebaju raditi u interesu države. Dodatno pod ovaj narativ svrstavamo i tip napada karakterističan za Novosti, u kojima se ovaj tjednik povezuje s odavno ugašenim Feral Tribuneom (a temeljem činjenice da za Novosti pišu neki od bivših Feralovih autora). U pitanju je usporedba koja za nacionalističku desnicu predstavlja svojevrsnu diskvalifikaciju (jer se radilo o mediju koji je bio posebno kritičan upravo prema agresivnim nacionalističkim ispadima), iako u samoj novinarskoj struci malo tko propitkuje da Feral Tribune spada među najkvalitetnije medijske proizvode u hrvatskoj povijesti.
Treća skupina su financijski narativi, u koju su svrstani oni napadi putem kojih se Novostima pokušava osporiti pravo na pristup javnom financiranju. Ovoj skupini pripadaju teze da bi Novosti trebale biti prepuštene slobodnom tržištu (koje se nekritički i neutemeljeno proglašava najboljim indikatorom kvalitete), da pristup javnim sredstvima trebaju imati samo državno podobni mediji, kao i neutemeljene tvrdnje prema kojima redakcija Novosti i njen izdavač Srpsko narodno vijeće nenamjenski troše javna sredstva.
“Svaki od tih narativa služi promicanju temeljno autokratskih i nacionalističkih ideja koje imaju za cilj smanjiti slobodu medija, učiniti manjinske grupe nevidljivima te učvrstiti društvenu kontrolu”, navodi se u zaključku studije.
Europski i globalni trend
Novostima tako, piše Tajana Broz u analizi koju je objavila udruga Faktograf, prijeti da postanu tek prvi u nizu medija koji će stradati u naletu ekstremne desnice u Hrvatskoj. Problem napada na kritičke medije, nažalost, nije specifično hrvatski, navodi se u analizi, uz podsjećanje da rezultati Europskih izbora pokazuje trend jačanja ekstremne desnice diljem Europske unije, a isti fenomen bilježi se i u drugim dijelovima svijeta.
“Diljem Europe i svijeta svjedočimo jačanju stranaka ekstremne desnice koje političku popularnost i izborne rezultate grade etiketirajući medije i pripadnike ranjivih skupina kao državne neprijatelje i optužujući ih za sudjelovanje u navodnoj zavjeri globalne elite suprotstavljene narodnim interesima. Specifični slučaj napada na tjednik Novosti, u kojem se jedan medij identificira s posebno ranjivom etničkom skupinom, pruža zornu ilustraciju konačnih ciljeva takve političke retorike”, stoji u zaključku analize.
Izvor: Cenzolovka
