Novinare napadaju i SNSD i Stanivuković

“Obezbjeđenje Milorada Dodika fizički je zaustavilo snimatelja portala Insajder.in da obavlja svoj posao, te ga natjeralo da obriše sve snimke sa kamere. Potom je našem snimatelju prišao Milenko Letić, koji ga je natjerao da mu preda ličnu kartu, te ga pitao gdje živi. Potom je fotografisao njegovu ličnu kartu i vratio mu je”, navode iz ovog medija.

Insajder.in je objavio i stav Gradske uprave Banja Luka iz koje su naveli da je Milenku Letiću, službeniku zaposlenom na radnom mjestu komunalni policajac, odobreno korištenje neplaćenog odsustva u trajanju od godinu dana i da na ovom događaju nije bio u svojstvu službenika. Iz gradske uprave su napisali da osuđuje bilo kakav napad na medijske radnike i bilo kakvo ometanje vršenja njihove dužnosti na terenu.

Upravni odbor BH novinara i Linija za pomoć novinarima također su osudili napad naglasivši da ovakvi napadi na medijske profesionalce predstavljaju najgrublje kršenje slobode medija, svojstveno isključivo autoritarnim režimima i apsolutno nedopustivo u jednom demokratskom društvu.

“Onemogućavanje novinara/ki i drugih medijskih djelatnika da rade svoj posao, brisanje snimljenog materijala te njihovo legitimisanje od strane neovlaštenih osoba, nije ništa drugo nego prisilno uvođenje cenzure i zastrašivanje novinara, urednika i snimatelja, sa ciljem kreiranja politički ‘podobnog’ izvještavanja u medijima”, saopštili su iz Udruženja BH novinari.

Sprečavanje pristupa događajima 

Predsjednik Upravnog odbora BH novinara Marko Divković za Mediacentar kaže da političari rijetko razmišljaju o posljedicama svog odnosa prema medijima, te dodaje da letargičnost, gotovo blagonaklonost pravosuđa, političarima daje mogućnost da se prema medijima odnose kako žele.

“Osionost utemeljena na (ne)radu tužilaštava svih nivoa i na poslovnično blagoj kaznenoj praksi sudova više od dvije decenije predstravlja surovu realnosti u kojoj rade novinari u Bosni i Hercegovini. Ometanje-otežavanje rada sprečavanjem pristupa događajima i ličnostima, biranjem tzv. svojih medija i novinara, fizičkim i online napadima i prijetnjama, stvoren je ambijent u kojem novinari sve više razmišljaju o sopstvenoj sigurnosti nego o tome kako najbolje uraditi profesionalnu zadaću”, kaže Divković.

Iz Udruženja ističu da fotografisanje lične karte i uzimanje ličnih podataka predstavlja krivično djelo i kršenje Zakona o zaštiti ličnih podataka koji propisuje da isključivo ovlaštene osobe mogu vršiti prikupljanje i obradu ličnih podataka u skladu sa važećim propisima. SNSD pozivaju da osude napad i ispitaju odgovornost aktera incidenta.

Mediacentar je zatražio i komentar portparola SNSD-a Radovana Kovačevića. Kaže da je stav ove političke stranke, čiji funkcioner je napao snimatelja, vrlo jasan.

“Nedopustiv je bilo kakav napad ili bilo kakvo onemogućavanje novinarima ili medijskim radnicima da obavljaju svoj posao.  I to se odnosi na apsolutno sve.  Naš stav je apsolutno identičan prema incidentima te vrste pa i onda kada dolaze od ljudi koji su iz SNSD-a i smatramo da svi ljudi koji na taj način postupaju prema novinarima zaslužuju isti tretman”, kazao je Kovačević u razgovoru za Mediacentar.

Dodaje da je u posljednje vrijeme bilo više napada na novinare, a podsjeća i na napade gradonačelnika Banjaluke na novinare ATV-a i RTRS-a. Misli da novinari nemaju solidarnosti kada je u pitanju osuda napada na novinare ove dvije medijske kuće.

“Imali ste situaciju kada je okupljena masa na skupu gradonačelnika Banjaluke Stanivukovića vikala da novinare ATV-a i RTRS-a treba zapaliti na šta se gradonačelnik Stanivuković samo nasmijao. Kada su iz protesta uzeli svoje mikrofone, rekao je, jedan mikrofon manje, čime je razjarenoj masi rekao da je napad na takve novinare sasvim opravdan”, dodaje Kovačević.

Na pitanje da li će SNSD sankcionisati napadače na novinare, Kovačević odgovora: “Postavlja se pitanje zbog čega nikada meni ne zazvoni telefon kada se dogodi bilo kakav napad na novinare tih medija koje bilo ko na bilo koji način smatra da su bliski SNSD-u?”, negoduje Kovačević.

Napadi s druge strane

Osim političara i funkcionera iz vladajućih stranaka, novinari su često i meta opozicije. Kao opozicioni narodni poslanik Draško Stanivuković se zalagao za ostvarivanje novinarskih prava, upravo je on u parlamentarnu proceduru u entitetskom parlamentu uputio odbačeni zahtjev za izmjene i dopune Krivičnog zakona Republike Srpske prema kojima bi se napad na novinare tretirao kao napad na službena lica. Stupanjem na funkciju gradonačelnika Banje Luke, Stanivuković je počeo otežavati novinarski posao, prozivati i etiketirati novinare.

Upravni odbor Udruženja BH novinari prošle sedmice uputio je javni protest Gradskoj upravi Grada Banja Luka zbog netransparentnog odnosa prema medijima i građanima, kršenja Zakona o slobodi pristupa informacijama te neprimjerenog javnog „prozivanja“ i etiketiranja novinara od strane gradonačelnika Draška Stanivukovića.

Udruženje navodi da predstavnici Gradske uprave kontinuirano ignorišu zahtjeve novinara za pristup informacijama u vezi sa trošenjem budžetskog novca u ovoj javnoj instituciji.

Istovremeno, gradonačelnik Stanivuković je u nekoliko navrata na konferencijama za novinare prozivao pojedine medije tvrdeći da o njemu i o radu Gradske uprave pišu „laži“, navodeći novinare portala Žurnal u tom kontekstu, a uposlenike Alternativne televizije nedavno je nazvao „privatnim novinarima“.

Portparolka stranke iz koje je Stanivuković izabran na ovu funkciju Anja Petrović konstatuje da se prethodnih godina stvorila atmosfera u kojoj su novinari meta političara ili njihovih saradnika.

“To je nešto što smo svaki put osuđivali i osuđujemo. Novinari treba da imaju uslove… da dobiju informacije i da nemaju, bez obzira na političare, podobnih i nepodobnih”, kazala je Petrović za Mediacentar.

Smatra da svaki napad na novinare treba osuditi, pa i onaj koji dolazi iz redova PDP-a.

“Koliko se sjećam, na spornom protestu, žao mi je uzvika koje je dobila novinarka ATV-a, je gradonačelnik smirivao malo masu. Bez obzira da li to dolazi od njega ili drugog političara lično targetiranje nikako nije uredu i tu praksu treba zaustaviti”, kaže Petrović.

Dodaje da do sada PDP nije imao slične probleme te da su iz ove stranke uvijek poštovali vrijeme i posao novinara, za koji kažu da nije nimalo lak i nosi veliku odgovornost.

“Jedna od ideja je da se na stranačkim organima donese jedna vrsta dokumenta što se tiče odnosa prema novinarskoj zajednici”, rekla je Petrović u razgovoru za Mediacentar.

Napade na novinare tretirati kao napade na službena lica

Dio medijske zajednice smatra da bi se napadi na novinare i medijske radnike smanjili ukoliko bi se napad na novinare tretirao kao napad na službeno lice. Iako je bilo više pokušaja u entitetskim parlamentima da novinari dobiju oblik zaštite kakav imaju službena lica, to se nije desilo.

Narodna skupština Republike Srpske (RS) nije prihvatila inicijativu da se u izmjene Krivičnog zakona uvrste i napadi na novinare i to kroz dodjelu statusa službene osobe novinarima, kao ni inicijativu o propisivanju posebnog krivičnog djela – sprečavanje novinara u vršenju profesionalne dužnosti.

Parlament Federacije BiH (FBiH) prije dvije godine usvojio je inicijativu Kluba Socijaldemokratske partije BiH o dopunama Krivičnog zakona FBiH kojom bi se napadi na novinare tretirali kao napadi na službene osobe.

Inicijativa je proslijeđena Vladi FBiH, ali je ona odbačena uz mišljenje da je potrebno prvo uraditi uporednu analizu zakonskih propisa.

SNSD u Narodnoj skupštini RS-a ima apsolutnu većinu i podržavaju ideju da novinari imaju status službenog lica.

Divković, ipak, govori kako su političari ti koji sprečavaju usvajanje izmjena i dopuna krivičnih zakona, kojima bi se napadi na novinare tretirali i sankcionisali kao napadi na službena lica.

“Aktuelni zakoni, kao i podanički odnos velikog broja ljudi iz pravosuđa, ambijent je u kojem političari mogu gotovo neometano demonstrirati puni dijapazon nekulture, siledžijstva i svih oblika bezakonja. Pri tome je tragična spoznaja da predstavnici međunarodne zajednice prema takvim političarima jedva da pokazuju prihvatljiv otklon”, zaključuje Divković.

U prvih devet mjeseci ove godine, Linija za pomoć novinarima evidentirala je 55 napada na novinare.