Pravo na pristup informacijama

Grupa Koalicije za slobodan pristup informacijama koju su činili predstavnici Centra za unapređivanje pravnih studija, Komiteta pravnika za ljudska prava i kancelarije Poverenika za slobodan pristup informacijama, 2007. godine sačinila je tekst budućeg Predloga zakona o izmenama i dopunama Zakona o slobodnom pristupu informacijama.


Nakon toga nevladine organizacije Narodni parlament iz Leskovca, Inicijativa mladih za ljudska prava, Sretenje iz Požege i Resurs centar iz Negotina, zajedno sa drugim partnerskim organizacijama, prikupili su i predali Narodnoj skupštini 35.870 potpisa građana u prilog ovog zakona i na taj način formalno pokrenuli građansku inicijativu za usvajanje Predloga zakona o izmenama i dopunama Zakona o slobodnom pristupu informacijama.


Ovaj legitimni Predlog zakona nije našao svoje mesto na dnevnom redu zasedanja Narodne skupštine, uprkos izričitim obavezama skupštine da o ovom zakonskom tekstu odlučuje. Tako je nakon godinu i po dana, umesto skupštinske rasprave i odlučivanja o ovom građanskom Predlogu zakona, dobijen Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o slobodnom pristupu informacijama, koji je u najvećem delu identičan predlogu koji je Koalicija, uz potpise građana, podnela Narodnoj skupštini.


Ministarstvo kulture nije u potpunosti prepisalo tekst Predloga zakona, već je iz „svog zakona“ izostavilo elemente koje su građanima i nevladinim organizacijama najznačajniji: odredbu kojom se predviđa pravo na žalbu Povereniku za dostupnost informacijama i zaštitu podataka o ličnosti na rešenja najviših organa državne vlasti (Narodne skupštine, predsednika Republike, Vlade Republike Srbije, Vrhovnog suda Srbije, Ustavnog suda i Republičkog javnog tužioca); pravilo o zaštiti insajdera (duvača u pištaljku, čije uvođenje i zaštitu nalaže Komitet Saveta Evrope za borbu protiv korupcije – GRECO); kao i pravilo o nepovredivosti Zakona o slobodnom pristupu informacijama u odnosu na zakone u drugim oblastima koji će se donositi u budućnosti. Unošenje ovih pravila za koje Ministarstvo nema sluha, odlučujuće doprinelo bi efikasnoj primeni Zakona o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja.


U svom saopštenju Komiteta pravnika za ljudska prava – YUCOM pozivaju javnost, a posebno medije, da reaguju protiv nesavesnog postupanja organa javne vlasti koje je dovelo do toga da se u skupštinskoj proceduri nađu dva predloga zakona gotovo identične sadržine. Postavljaju pitanje predsednici skupštine i narodnim poslanicima koji će se od ova dva predloga zakona prvi naći na dnevnom redu skupštine i koji će od ova dva gotovo istovetna teksta oni usvojiti, a koji odbiti? Takođe, postavljaju pitanje Predsedniku Vlade Republike Srbije i resornom Ministru zašto su se odlučili za izradu i upućivanje Narodnoj skupštini Predloga zakona gotovo identične sadržine kao što je Predlog zakona koji je već u skupštinskoj proceduri, uz izmene koji ovaj tekst u dobroj meri obesmišljavaju?


U zaključku saopštenja navodi se da je u demokratiji volja građana neprikosnovena. Od predsednice Narodne skupštine zahteva se da postupi u skladu sa ovim pravnim propisima i ranije iznetim obećanjima i da u najskorije vreme na dnevni red Narodne skupštine stavi Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja koji su građani podržali svojim potpisima.


Od Vlade Republike Srbije očekuje se da poštuje napore građanskog društva i rezultate sprovedene građanske inicijative, te da povuče iz postupka usvajanja „svoj“ Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja.


Na taj način, ne samo da bi se ojačali principi demokratije, vladavine prava i poštovanja ljudskih prava, već bi se sprečio i nastanak dalje štete po ugled najviših državnih institucija, zaključeno je u saopštenju YUCOM-a.


Božidar Petrović



 



 

Tagovi

Povezani tekstovi