Sedma sila deveta rupa na svirali

– Samo 36 odsto anketiranih novinara smatra da je značaj koji novinarstvo ima za društvo prilično dobar ili odličan – objašnjava rezultate istraživanja direktor agencije “Stratedžik marketing” Srđan Bogosavljević. – Tek 17 odsto novinara smatra da je kvalitet novinarskog rada dobar, a kada je u pitanju ekonomski status, novinari svoju profesiju vide na samom dnu liste. Većina građana – 63 odsto, i čak 81 odsto novinara, ističu da je novinarstvo politizovano. Novinari više od građana smatraju da je novinarstvo korumpirano.


Gotovo polovina anketiranih građana i novinara izjavila je da je naše novinarstvo informativno. Međutim, samo 16 odsto novinara i 24 odsto građana veruje da je novinarstvo slobodno, a objektivnim je srpsko novinarstvo ocenilo 12 odsto novinara i oko 20 odsto ispitanih. Ocene novinara o svojoj profesiji lošije su od onih koje su dali građani, ali zato vlastitu profesiju procenjuju kao odgovornu, interesantnu i kreativnu. Većina građana novinare vidi kao obrazovane, inteligentne, zanimljive, ali i bliske vlasti. Gotovo 40 odsto populacije smatra da su novinari potkupljivi.


Poraz sedme sile je posledica, ocenjuje za naš list sociolog prof. dr Zagorka Golubović, celokupnog sunovrata vrednosti u društvu, odnosno trenda podleganja primitivnom principu tržišne ekonomije po kojoj je sve profit i roba koja se mora prodati.
Ona dodaje da je sve manje novina u Srbiji koje se opredeljuju za istraživačko novinarstvo, odnosno da ne daju samo puke informacije već da objasne i pozadinu onoga što se dešava. Čak i novine koje su se time bavile, sada se, opet zarad profita, radije približavaju tabloidima nego što ostaju ozbiljne i politički zrele.


– To sve veće približavanje tabloidima i podleganje ukusu neobrazovane i politički neobaveštene čitalačke publike znači da im je to profitabilnije i da time podižu tiraž. Procenjuju da je bolje da se bave skandalima i senzacijama nego da ispituju zašto do njih dolazi. Jednostavno, podleže se tržištu, a ne može sve da ima tržišnu vrednost – zaključuje profesorka Golubović.
Profesor Fakulteta političkih nauka dr Miroljub Radojković tvrdi za naš list da mali ugled novinara među građanima nije specijalitet samo u Srbiji i da se u mnogim zemljama Evrope, kada se obave ovakva istraživanja, dobije začuđujući rezultat po kojem je poverenje u medije prilično nisko.


– To znači da građani osećaju da mediji i dalje nisu potpuno nezavisni, odnosno da su u Evropi manje pod uticajem politike a više novca, a kod nas pod uticajem i jednog i drugog. Novinari sami greše pošto na sebe preuzimaju posao koji nije njihov. Nekad zamenjuju istražne organe, nekad sudove, otvaraju afere – i to često po porudžbini jer im neko dostavlja dokumente, pa posle toga nijedna afera ne dođe do ishoda, odnosno do sudskog epiloga ili razrešenja. Zbog toga građani imaju utisak da se novinari bave nekom vrstom uzaludnog posla ili prodavanjem magle, a iz toga, naravno, ne može da sledi neki veliki prestiž ove profesije – kaže profesor Radojković.

Tagovi

Povezani tekstovi