Uloga medija i primena etičkih standarada u izveštavanju o reformi sistema socijalne zaštite i korisnicima socijalnih usluga

Radionica za
novinare «Uloga medija i primena etičkih standarada u izveštavanju o reformi
sistema socijalne zaštite i korisnicima socijalnih usluga» održana je u
četvrtak, 20. oktobra, u prostorijama Nezavisnog udruženja novinara Srbije
(NUNS) u Beogradu.

Potpredsednica
NUNS-a Jelka Jovanović ocenila je da posle šest meseci od primene novog Zakona
o socijalnoj zaštiti mediji ne pokazuju interesovanje za potpunu reformu te
oblasti. Prema njenim rečima, uslugama ustanova socijalnog rada mediji
pristupaju na senzacionalistički način, izveštavajući najčešće o silovanjima,
ugrožavanju dece i starih kao i o ilegalnim staračkim domovima.

Etički pristup
izveštavanju o temamam iz socijalne zaštite pokrivaju četiri zakona – Zakon o
informisanju, Zakon o radiodifuziji, Krivični zakonik i Zakon o socijalnoj
zaštiti, ali bi, smatra Jovanovićeva, poštovanje Kodeksa novinara Srbije bilo
dovoljno za ispunjavanje etičkih standarda. Ona je upozorila da novinari ne bi
smeli da bezrezervno veruju izvorima informacija jer oni često zastupaju lične,
ili interese grupe kojoj pripadaju, da poštuju prezumpciju nevinosti i ne
koriste neprimerene, uznemiravajuće i pornografske sadržaje izveštavajući o
ranjivim grupama.

Pomoćnica
ministra za rad i socijalnu politiku Suzana Paunović istakla je da se prava na
socijalnu zaštitu ostvaruju na dva nivoa: nacionalnom, preko Centra za
socijalni rad, i lokalnom, koji podrazumeva opštinske odluke o proširenim
pravima. Zakonom o socijalnoj zaštiti insistira se na dva stuba reformi –
unapređenju zaštite siromašnih i razvijanju usluga u lokalnim zajednicama.

Prioritet rada Ministarstva
rada i socijalne politike jeste unapređenje položaja dece sa smetnjama u
razvoju i osoba sa invaliditetom i standardizacija usluga. Po rečima pomoćnice
ministra, u planu za iduću godinu je i projekat osnivanja Komore koja bi
izdavala licence za socijalne radnike i sve koji pružaju usluge u sistemu
socijalne zaštite, ali će to zavisiti od sredstva koja ministarstvo dobije u
budžetu za 2012. godinu.

– Ukoliko u
budžetu ne dobijemo sredstva da zaposlimo bar troje ljudi  koji bi izdavali licence, dogodine neće biti
ništa od Komore. Napominjem da u sistemu socijalne zaštite od 2008. godine nije
zaposlen nijedan čovek iako nam fali 120 ljudi u centrima za socijalni rad, a
oko 300 u svim ustanovama socijalne zaštite – rekla je Paunovićeva.

Ona je navela da
u Srbiji, po statističkim podacima, 9,2 odsto stanovništva živi ispod linije
apsolutnog siromaštva, ali i da ima oko dva miliona siromašnih, odnosno onih
koji gravitiraju ka liniji apsolutnog siromaštva. Pored toga, u Srbiji živi i
oko tri miliona izdržavanih osoba, čak 500.000 ljudi prima socijalnu pomoć, a
posebno zabrinjavajući podatak je da ima 29.840 korisnika narodnih kuhinja.

Govoreći o
socijalnom uticaju svetske ekonomske krize, menadžer Tima za socijalno
uključivanje i smanjenje siromaštva Žarko Šunderić naveo je da je od septembra
2008. do danas u Srbiji 460.000 ljudi ostalo bez posla, a da u strukturi radno
sposobnog stanovništva (od 15 do 65 godina) na 2,2 miliona zaposlenih ima
650.000 nezaposlenih i dva miliona neaktivnih koji ni ne traže posao. Visok
procenat neaktivnog stanovnoištva (42 odsto) pokazuje da su građani Srbije
obeshrabreni i da ne veruju da mogu naći posao.

Šunderić je
istakao da se problem siromaštva može rešiti samo međusektorskom saradnjom i da
će glavni zadatak sledeće Vlade Srbije u oblasti socijalne zaštite i
zapošljavanja biti uvezivanje svih politika koje se bave ovim oblastima.

– Za izlazak iz
ovakve situacije najvažnije je obrazovanje i nacionalni prioritet je da
zadržimo svu decu u školi do kraja školovanja – rekao je Šunderić. On je
najavio da će od sledeće godine «rad koštati manje» odnosno da se neće
oporezivati zarade do 15.000 dinara, umesto današnjih do 10.000 dinara, kao i
da će početi da se primenjuje sistem mikrokreditiranja koji će posebno biti
značajan za oko 250.000 porodica koje nemaju pristup finansiranja. Jedna od
mera koja bi trebalo da dugoročno poveća zaposlenost u Srbiji je i obrazovanje
odraslih koje postaje deo obrazovnog sistema od ove godine.

Tagovi

Povezani tekstovi