Visoke kazne za medijske greške

Ov­de je pro­blem što ima­te za­pre­će­ne vi­so­ke ka­zne za pri­vred­ni pre­stup ka­ko fir­mi ta­ko i ured­ni­ku. Od­go­vor­nost no­vi­na­ra za pri­vred­ni pre­stup je non­sens, ni­sam čuo da ta­ko ne­što bi­lo gde po­sto­ji. Za­to i ne mo­že­mo da se upo­re­đu­je­mo sa za­pad­nim ze­mlja­ma, jer ta­mo ni­je po­zna­to po­sto­ja­nje pre­kr­šaj­ne od­go­vor­no­sti kao ni od­go­vor­nost za pri­vred­ni pre­stup me­di­ja, već po­sto­je ka­zne za kri­vič­nu od­go­vor­nost.


Sa­da za jed­nu istu in­for­ma­ci­ju, re­ci­mo da je ne­ko ozna­čen iz­vr­ši­o­cem kri­vič­nog de­la, a bez pret­hod­ne pra­vo­sna­žne sud­ske od­lu­ke, me­di­ji mo­gu da od­go­va­ra­ju če­tvo­ro­stru­ko: i pre­kr­šaj­no i za pri­vred­ni pre­stup i za na­kna­du šte­te, ali i kri­vič­no – na­vo­di ge­ne­ral­ni se­kre­tar Udru­že­nja no­vi­na­ra Sr­bi­je Ni­no Bra­jo­vić raz­lo­ge za­što se ni­su ba­vi­li upo­red­nim po­da­ci­ma iz dru­gih ze­ma­lja.


U po­ku­ša­ju da do­ma­će ka­zne upo­re­de sa oni­ma ko­je mo­gu da za­de­se me­di­je u dru­gim ze­mlja­ma, po­zna­va­o­ci uka­zu­ju da su iz­no­si ka­zni za kle­ve­tu i uvre­du je­dan od mo­gu­ćih in­di­ka­to­ra.


U Če­škoj, re­ci­mo, naj­ma­nja nov­ča­na ka­zna za me­dij­sku kle­ve­tu je 68 evra, a mak­si­mal­na je 168.000 evra. Naj­ve­ća ka­zna za uvre­du i kle­ve­tu u Fran­cu­skoj iz­no­si 45.000 evra, a u Ne­mač­koj ne­ma ogra­ni­če­nja i sud od slu­ča­ja do slu­ča­ja pre­su­đu­je iz­nos na osno­vu svih okol­no­sti slu­ča­ja, pa i fi­nan­sij­ske mo­ći no­vi­na­ra.


I u Ve­li­koj Bri­ta­ni­ji ne­ma li­mi­ti­ra­nih iz­no­sa, već i ta­mo sve za­vi­si od pro­ce­ne su­da.


Ne­za­vi­sno udru­že­nje no­vi­na­ra Sr­bi­je ni­je do sa­da ana­li­zi­ra­lo vi­si­nu me­dij­skih ka­zni u dru­gim ze­mlja­ma, ali ta­kvi po­da­ci, po re­či­ma ge­ne­ral­nog se­kre­ta­ra NUNS-a Sve­to­za­ra Ra­ko­vi­ća, upra­vo se pri­ku­plja­ju.


Pre­ma do­sa­da­šnjim sa­zna­nji­ma, Za­kon o me­di­ji­ma u Hr­vat­skoj pro­pi­sao je mi­li­on ku­na ili 100.000 evra ka­zne za vla­sni­ka me­di­ja ko­ji re­ci­mo u pro­pi­sa­nom ro­ku ne pri­ja­vi ti­raž ili ime­na vla­sni­ka gla­si­la, a isti iz­nos pla­ti­će i me­dij ko­ji po­vre­di ugled, do­sto­jan­stvo i čast de­ce i mla­dih.


Dru­ge ka­zne su ni­že i ne pre­la­ze 12.000 evra. U Ma­ke­do­ni­ji sa­vet za ra­di­o­di­fu­zi­ju mo­že da iz­rek­ne mak­si­mal­nu ka­znu za emi­te­re do 4.500 evra, ali ne i da im za­bra­ni rad dok naj­ve­ća ka­zna za štam­pu ne pre­la­zi 2.000 evra. U Jer­me­ni­ji za me­dij­sku kle­ve­tu mo­že se iz­re­ći ka­zna u vi­si­ni od 100 do 500 mi­ni­mal­nih za­ra­da.


Jav­na gla­si­la u BiH ta­ko­đe su oba­ve­zna da se pre iz­la­ska pr­vog bro­ja upi­šu u re­gi­star, a u pro­tiv­nom pre­ti ka­zna od pet do de­set hi­lja­da di­na­ra. S ob­zi­rom na to da je po­me­nu­ti za­kon do­net 1997. go­di­ne, su­di­je pre­ra­ču­na­va­ju vred­nost ta­da­šnjih di­na­ra u sa­da­šnju bo­san­sko­her­ce­go­vač­ku va­lu­tu – kon­ver­ti­bil­nu mar­ku, ja­vlja Bo­ro Ma­rić, do­pi­snik „Po­li­ti­ke” iz BiH.


– U bo­san­sko­her­ce­go­vač­kom Za­ko­nu o za­šti­ti od kle­ve­te ne po­sto­ji ter­min „ka­zna” za no­vi­na­re, ured­ni­ke i me­dij­ske ku­će, ko­je ot­kri­ju iden­ti­tet ma­lo­let­ni­ka ili na dru­gi na­čin ne po­štu­ju pra­vi­la pro­fe­si­je. U za­ko­no­dav­stvu BiH po­sto­ji ter­min „od­štet­ni zah­tev”, što zna­či da no­vi­na­ri, ured­ni­ci i iz­da­vač­ke ku­će pla­ća­ju od­šte­tu li­ci­ma o ko­ji­ma su ob­ja­vi­li in­for­ma­ci­ju – ka­že za „Po­li­ti­ku” dr Mi­ro­slav Mi­keš, advo­kat iz Ba­nja­lu­ke.


Za­kon ni­je utvr­dio gra­ni­ce za od­šte­tu, već o to­me od­lu­ču­je sud ce­ne­ći i ma­te­ri­jal­no sta­nje tu­že­nih. U prak­si, od­šte­te se kre­ću od 2.500 do 5.000 evra.


U slo­ve­nač­kom Za­ko­nu o me­di­ji­ma, Ka­zne­nom za­ko­nu i dru­gim ak­ti­ma pro­pi­sa­ne su i ka­zne za me­di­je i no­vi­na­re u slu­ča­ju kr­še­nja za­kon­skih od­red­bi. Sank­ci­o­ni­sa­nje no­vi­nar­skih gre­ša­ka uglav­nom je pre­pu­šte­no Za­ko­nu o pra­vu na is­prav­ku ko­jim slo­ve­nač­ko za­ko­no­dav­stvo da­je mo­guć­nost gra­đa­ni­ma da po skra­će­nom po­stup­ku is­pra­ve ne­tač­no­sti ob­ja­vlje­ne u me­di­ji­ma, pa čak i da ob­ja­ve svo­je, dru­ga­či­je mi­šlje­nje od ono­ga ko­je je ob­ja­vlje­no u no­vi­na­ma, na­vo­di Sve­tla­na Va­so­vić Me­ki­na, do­pi­sni­ca „Po­li­ti­ke” iz Lju­blja­ne.


Po­seb­no se ka­žnja­va iza­zi­va­nje na­ci­o­nal­nog, ver­skog ili bi­lo kog dru­gog raz­li­ko­va­nja i uvre­da po­mo­ću ogla­sa, a za ta­kav pre­kr­šaj iz­da­vač pla­ća ka­znu od 10.500 do 84.000 evra. Iz­da­vač ko­ji je po­kre­nuo gla­si­lo ko­je ni­je upi­sa­no u re­gi­star mo­že bi­ti ka­žnjen od 8.400 do 62.500 evra.


Ra­spon nov­ča­nih ka­zni ko­je u Cr­noj Go­ri iz­ri­ču su­do­vi no­vi­na­ri­ma ured­ni­ci­ma i vla­sni­ci­ma štam­pa­nih i elek­tron­skih me­di­ja sko­ro je ne­mo­gu­će utvr­di­ti, jer broj­ni slu­ča­je­vi po­tvr­đu­ju dato ne za­vi­si od vr­ste no­vi­nar­ske gre­ške i za­ko­na ko­ji je pre­kr­šen, već od to­ga ko­ja je lič­nost iz hi­je­rar­hi­je vla­sti u ne­kom tek­stu „po­vre­đe­na”,ja­vlja do­pi­snik „Po­li­ti­ke” No­vi­ca Đu­rić.


Naj­ve­će iz­no­se cr­no­gor­sko sud­stvo do sa­da je „pre­su­di­lo” u ko­rist pre­mi­je­ra Mi­la Đu­ka­no­vi­ća u spo­ru sa dnev­nim no­vi­na­ma„Dan” i „Vi­je­sti”.Osnov­ni sud u Pod­go­ri­ci pre­su­dio je da „Vi­je­sti” i di­rek­tor li­sta Želj­ko Iva­no­vić so­li­dar­no is­pla­te pre­mi­je­ru Mi­lu Đu­ka­no­vi­ću 20.000 evra zbog na­ne­tih du­šev­nih bo­lo­va. Đu­ka­no­vić je Iva­no­vi­ća tu­žio zbog iz­ja­ve da iza fi­zič­kog na­pa­da na nje­ga u no­ći pro­sla­ve go­di­šnji­ce „Vi­je­sti” „sto­ji Đu­ka­no­vi­će­va bi­o­lo­ška i ma­fi­ja­ška po­ro­di­ca”.


Za ob­ja­vlji­va­nje ime­na ma­lo­let­ni­ka, cr­no­gor­ski Za­kon o me­di­ji­ma pred­vi­deo je da se no­vi­na­ri­ma i nji­ho­vim ku­ća­ma iz­ri­ču nov­ča­ne ka­zne od dva­de­se­to­stru­kog do pe­de­se­to­stru­kog iz­no­sa mi­ni­mal­ne za­ra­de u Re­pu­bli­ci ili od 1.960 do 4.905 evra.


Jav­na gla­si­la pre po­čet­ka iz­la­že­nja mo­ra­ju bi­ti upi­sa­na u re­gi­star, a osni­va­ču ko­ji to za­bo­ra­vi pre­ti ka­zna u vi­si­ni de­se­to­stru­kog do tri­de­se­to­stru­kog iz­no­sa mi­ni­mal­ne za­ra­de, od­no­sno od 980 do 2.943evra.


Marija Petrić

Tagovi

Povezani tekstovi