Zaštititi aktiviste NVO-a i medije

Njegova Ekselencija Boris Tadić


Predsednik Republike Srbije


Njegova Ekselencija Vojislav Koštunica


Predsednik Vlade Republike Srbije


Njegova Ekselencija Oliver Dulić


Predsednik Narodne skupštine Srbije


Stokholm, Vašington, Utreht


20. februar 2008.


Draga gospodo,


Želeli bismo da izrazimo najdublju zabrinutost zbog nedavnih pretnji aktivistima za ljudska prava u Srbiji kao i zbog neuspeha da se uhapse i privedu pravdi napadači na novinare, umetnike i ostale koji izražavaju različita mišljenja o pitanjima sa kojima se suočava Srbija danas.


Nakon usvajanja Deklaracije o nezavisnosti u kosovskoj skupštini, u nekoliko članaka, objavljenih u visokotiražnim srpskim novinama, napadaju se Nataša Kandić, izvršna direktorka Fonda za humanitarno pravo, jer je bila prisutna na zasedanju kosovske skupštine. Članci poput „Nataša, žena koja više ne postoji“, objavljen u Večernjim novostima, i „Kandićka na šiptarskoj proslavi“, „Izdajnik“ i „Navodno gost“, svi iz tabloida Kurir, podsećaju na one objavljene uoči ubistva srpskog novinara Slavka Ćuruvije neposredno pre NATO bombardovanja 1999. godine. Pomenuti članci, takođe objavljeni na internetu, izazvali su komentare čitalaca prepunih mržnje i neskrivenih zahteva za napadom na g-đu Kandić.


Slično tome, nakon nemira u Beogradu i drugim gradovima u Srbiji usledili su napadi na novinare. Prema različitim medijskim izvorima, TV B92, TV Studio B, TV RTL i javni servis RTS su napadnuti. Nije bilo hapšenja u vezi sa ovim napadima.


Kao što je to navedeno u pismu Švedskog helsinškog komiteta poslatog vama 14. decembra 2007. godine, sve prisutniji govor mržnje srpskih vladinih zvaničnika i poslanika u Narodnoj skupštini prema aktivistima za ljudska prava nije bio propraćen odgovarajućom reakcijom nadležnih organa. Štaviše, nakon proglašenja nezavisnosti Kosova, neki zvaničnici su čak pravdali nasilje na ulicama Srbije. U televizijskom programu „Poligraf“, emitovanom na TV B92 18. februara 2008. godine, g. Slobodan Samardžić, ministar za Kosovo, je rekao da ne podržava nasilje, ali opravdava napade na kontrolne punktove na kosovskog granici kao „legitimne i u skladu sa politikom Srbije“.


Takvi članci i izjave u Srbiji ponovno stvaraju atmosferu progona. Nereagovanje na maltretiranje, pretnje i napade na novinare, aktiviste za ljudska prava i političke stranke stvaraju neprijateljsku atmosferu u kojoj se oni koji govore drugačije mogu napadati bez posledica.


Sloboda izražavanja, sloboda okupljanja i nesmetan rad aktivista i organizacija za ljudska prava su neki od osnovnih preduslova za svako demokratsko društvo. Neuspeh u zaštiti ovih prava i sloboda predstavlja jasno kršenje Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima i Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda, koje je Srbija potpisala.


Proglašenje nezavisnosti Kosova i nerešena pitanja pravosuđa u tranziciji ne mogu biti opravdanje za zanemarivanje ovih osnovnih ljudskih prava i za neuspeh da se zaštite aktivisti za ljudska prava i novinari. Govor mržnje se ne može pravdati slobodom govora. S poštovanjem od vas tražimo da iskoristite svoja ovlašćenja i upotrebite sve mehanizme koji su vam na raspolaganju da adekvatno zaštitite aktiviste za ljudska prava, slobodu izražavanja i slobodu okupljanja u budućnosti. To bi trebalo da obuhvati i kažnjavanje onih koji propagiraju krivična dela motivisana mržnjom i sam govor mržnje kao i pružanje nedvosmislene podrške onima koji rade na zaštiti ljudskih prava.


Iskreno vaši,


Robert Hord, generalni sekretar, Švedski helsinški komitet za ljudska prava


Karl Geršman, predsednik, Nacionalna zadužbina za demokratiju


Niko Rozen, izvršni direktor, „Impunity Watch“

Tagovi

Povezani tekstovi