Sećanje na nedužne

Noćas u 2 sata i šest minuta navršilo se 11 godina od pogibije 16 radnika Radio-televizije Srbije, koji su poginuli 23. aprila 1999. godine, kada je NATO bombardovao RTS sa dva razorna projektila.


Porodice, kolege i prijatelji poginulih zapalili su sveće i položili cveće kod spomenika „Zašto“ u Aberdarevoj ulici.


„Našu braću i sestre ubili su oni koji su bacili bombe, ali na smrt su ih osudili oni koji su ih stavili na tačno određeno mesto u određeno vreme“, rekao je generalni direktor RTS-a Aleksandar Tijanić povodom godišnjice pogibije naših kolega.


„I ono što posle svih ovih godina poražava je taj um, koji ih je stavio kao metu, držao te ljude, našu braću, naše kolege, sve dok ta bomba ne bi pala i ubila ih. Svi radnici RTS-a traže da se pronađe taj um i taj zlikovac koji ih je najpre osudio na smrt, da bi ih drugi zlikovački um ubio“, rekao je generalni direktor RTS-a.


Vlastimir Banković se u ime porodica poginulih i u svoje lično ime zahvalio prisutnima koji su došli da odaju poštu tragično nastradalim radnicima RTS-a. 


U napadu NATO-a u noći između 22. i 23. aprila poginuli su: Jelica Munitlak (28), šminker, Ksenija Banković (28), video mikser, Darko Stiomenovski (26), tehničar u razmeni, Nebojša Stojanović (27), tehničar u masteru, Dragorad Dragojević (27), radnik obezbeđenja, Dragan Tasić (31), električar, Aleksandar Deletić (31), kamerman, Slaviša Stevanović (32), tehničar, Siniša Medić (32), dizajner programa, Ivan Stukalo (34), tehničar, Dejan Marković (39), radnik obezbeđenja, Milan Joksimović (47), radnik obezbeđenja, Branislav Jovanović (50), tehničar u masteru, Milan Janković (59), precizni mehaničar, Tomislav Mitrović (61), režiser programa i Slobodan Jontić (54), monter.


Međunarodna organizacija za ljudska prava „Hjuman rajts voč“, godinu dana posle bombardovanja, saopštila je da nije bilo nikakvog opravdanja za bombardovanje zgrade televizije.


„23. aprila 1999. godine u 2.06 NATO je bombardovao zgradu RTS-a u Beogradu, gde je usmrtio 16 ljudi. Prvi put u istoriji ratovanja pogođena je jedna medijska kuća koja je prethodno proglašena za legitimni vojni cilj… I pored ratne propagande ovog medija, nije bilo nikakvog vojnog opravdanja za bombardovanje zgrade RTS-a. NATO nije upozorio civile. Zgrada je smeštena u gusto naseljenom gradskom jezgru. Osoblje u njoj nalazi se 24 časa dnevno. Bio je to potpuno nepotreban napad“, naveo je „Hjuman rajts voč“.


Čelnici NATO-a tvrdili su da je napad bio opravdan iznoseći kontradiktorna objašnjenja. Specijalna komisija Haškog tribunala, koja je ispitivala i slučaj bombardovanja RTS-a, nije predložila Tužilaštvu da pokrene krivični postupak.


Bivši direktor RTS-a Dragoljub Milanović osuđen je, 2002. godine, na 10 godina zatvora, zbog toga što nije poštovao naređenje Savezne vlade i ljude i tehniku izmestio iz objekata u Aberdarevoj i Hilandarskoj ulici.

Tagovi

Povezani tekstovi