Dojčinović: Vlast za obračun sa neistomišljenicima koristi sudove umesto nasilja

Foto: N1
Foto: N1

Presude KRIK-u nisu samo naš problem, mi smo samo prvi koje je udario taj talas koji će da poklopi i druge medije i aktiviste jer je vlast odlučila da koristi SLAPP tužbe kao najjači mehanizam kojim može da sruši nekoga, a da ne upotrebite fizičku silu, istakao je danas u Novom Sadu glavni i odgovorni urednik KRIK-a Stevan Dojčinović.

 

On je na tribini u sklopu „Festivala pomirenja“ istakao da to što je vlast počela da koristi SLAPP mehanizme ne znači nužno da će nasilje prestati.

 

„Stvari su se promenile zadnjih godina i mislim da vlast u Srbiji više ne kontroliše sam krug huligana i desničara kao što je ranije. Ranije je svaki klinac sa šipkom imao u kraju nekoga koga je trebalo da pita da li sme nekoga da prebije“, dodaje Dojčinović.

 

On očekuje da će KRIK izgubiti i većinu preostalih postupaka jer je mehanizm postavljen tako da je nemoguće odbraniti se.

 

„Još ako imate korumpirano sudstvo, onda imate situaciju jedan na jedan“ rekao je Dojčinović podsetivši da su se sudstvu zamerili onog momenta kada su objavili bazu imovine sudija, pa su sada „između čekića i nakovnja“.

 

Problem je što će postupci protiv KRIK-a uspostaviti praksu za sledeće presude i u drugim slučajevima protiv medija, zbog čega očekuje da naredne „budu efikasnije“.

 

„Sudije u Srbiji vole da rade u senci, dodao je, i „naježe se“ kad čuju svoje ime zbog čega sada sve u vezi sa postupcima javno objavljujemo. A ubuduće ćemo da dovodimo i strane posmatrače na sud“, najavio je on.

 

Studentkinja i aktivistkinja neformalne organizacije STAV i Inicijatve mladih za ljudska prava Mila Pajić ocenila je da je najopasnije što aktivisti nemaju kome da se obrate jer se ispostavilo da svaka institucija kojoj su se obratili „nije htela da reaguje, nije znala ili nije bila nadležna“.

 

„Studenti Filozofskog fakulteta su popularni u našem novosadskom tabloidu zato što je potrebno tu malu lokalnu zajednicu uplašiti, da pomisli šta sve može da joj se desi ako se pobuni“, rekla je ona.

 

Ocenila je i da je najveći problem bot mreža koja preti aktivistima, što kod onih koji nisu dovoljno jaki dovodi do odustajanja.

 

Vukosava Crnjanski iz CRTE ukazala je da su ta organizacija i njeni čelni ljudi poput Raše Nedeljkova na meti i kada nisu izbori, a da tabloidni napadi služe njihovoj dehumanizaciji.

 

Iz iskustva u radu sa posmatračima ističe da su u malim lokalnim sredinama i kvalitet života i sam život često ozbiljno ugroženi.

 

„Posmatračima iz Odžaka je polomljen automobil bejzbol palicom u dvorištu policijske stanice. Očekujete nekakav ishod u sudu i onda svhvatite da nema svedoka i da kamera u policijskoj stanici nisu radile“, navela je Crnjanski.

 

Dodaje da takvi slučajevi služe kao signal za svakoga ko bi sutra pomislo da se pridruži studentskim organizacijama, da se bavi novinarstvom ili da posmatra izbore.

 

Dodala je i da je kampanja protiv CRTE takva da je pre nekoliko dana jedva izbegnut fizički obračun na ulici.

 

Elif Sandal, socijalna psihološkinja iz IKG Bielefld, poreklom iz Turske, pričala je o tome kako se Erdogan obračunao sa intelektualcima koji su podržali dijalog sa Kurdima.

 

Kako je navela, ogroman broj njih javno je prozivan, hapšen, otpušten iz javne službe, uz zabranu daljeg rada u javnim institucijama.

 

„Istovremeno su nam poništili pasoše, pa smo se našli u situaciji da ne smemo da radimo, ali ne smemo ni da odemo iz zemlje“, ispričala je.

 

Dodala je da je ona uz ogromne napore uspela da van Turske pošalje prvo porodicu, a da se zatim i ona, čamcem preko Grčke, dokopa Evrope.

 

Izvor: Danas

Tagovi

Povezani tekstovi